Poreklo stanovništva sela Rudnica i zaseoka Karadak*, opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo i njegov zaselak zahvataju zemljišno područje između Ibra na zapadu i jugu; Mura i Novog Sela na istoku; Gornjih Kaznovića i Rojčića na severu, s kućama na stranama doline Rudničke reke pod Borovnikom (636m).
Vode.
Reka je Ibar, a potoci: Kukanjica i Beli potok. Dva izvora imaju imena: Kominuša i Izvor u Zapolju. Za piće i ostalu upotrebu koristi se voda iz pet bunara.
Zemlje i šume.
Delovi atara imaju nazive: Popovo polje, Malo polje, Karanske luke, Gradina, Staro lojze, Virijevići, Bare, Vinogradina i Prisojnik. Bačije su na repuhu — "Repuškom Kopaoniku".
Tip sela.
Postoji podela sela na krajeve: Rudnica je kraj oko crkve i škole, a Gornja Rudnica je na Rudničkom brdu. Zaselak Karadag je zasebno naselje, oko 2 kilometra udaljeno od najbliže kuće u selu. U Rudnici su: Narodna osnovna škola, Sudnica opštine rudničke, Zadružni dom, dve mehane, seoska crkva pored puta i železničke pruge Raška–Kosovska Mitrovica. Četiri groblja su: u zaseoku Karadagu, u Kolovniku u Gornjoj Rudnici, u kraju Rudnici i Kragovačko groblje više seoske crkve.
Ime selu.
Ime selu je izvedeno od ruda. Rimljani su znali za rudno bogatstvo Borovika i dugo vremena su ga iskorišćavali.
Istorijat sela.
Selo Rudnica i Dolnja Rudnica zabeležena su u povelji cara Stefana Urocš od 1363.godine U istoj povelji je zapisano selo Popovo Polje Kijevca. Godine 1812. selo Rudnica i Popovo Polje spadala su u knežinu Gornji Ibar i Nahiju novopazarsku.
Godine 1874. Popovo Polje je imalo 11 kuća,a Rudnica 25 kuća. U popisu od 1948. godine u Rudnici su 37 domaćinstva,s 251 članom, a u Karadagu 22 domaćinstva sa 145 članova.
Starine u selu.
U selu su znatni i razni ostaci rudarskih radova iz antičkog doba i iz srednjeg veka. Na Gradini, između Rudničke reke i potoka Kukanjice stoje ruševine zamka Kukanja, vlastelina Obrada Dragosalića. Seoska crkva Sv. Petka je obnovljena na staroj crkvini Sv. Petki, pred rat 1941/45. U Karadagu i Karanskim lukama su dva "latinska" groblš„ Grobovi y grobljima su obeleženi velikim neobrađenim blokovima stena. Savina voda "uvrh Borovika, sveta i lekovita voda", zove se po Sv. Savi.
Poreklo stanovništva.
Rodovi.
-Joksići - Anđelkovići (5 kuća, Sv Nikola);
-Igrovići (Z kuće, Sv. Jovan) u Gornjoj Rudnici i;
-Pejići (6 kuća, Sv. Nikola), potomci Peja, kiridžije u Rudnici, izdaju se za starince.
Do 1750. u selu su se nastanili:
-Savkovići i Cvejovići (10 kuća, Mitrov dan i Sv. Ćirilo, 14. februara, jesenji i letnji) i:
-Boškovići (6 kuća, Sv. Nikola), doveo je "od Sarajeva" kiridžija Peja i naselio ih pored sebe.
-Karanovići i Jakovljevići (10 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik) su poreklom od Dukađina u Metohiji.
-Bijanići i Virijevići (17 kuća, Sv. Arhanđeo, u novembru i Sv. pr. Ilija) su u Karadagu. Njihovi preci su se doselili iz Vojmislića u Ibarskom Kolašinu.
Oko sredine 18. veka doselili su se:
-Popadići, ranije Popovići (2 kuća, Sv. Simeon Mirotočivi) od "simonštaka" iz Kurića.
-Trikoši – Trikošani (3 kuće, Mratin dan i Sv. Arhanđeo letnji, 13. jula) su došli iz zaseoka Trikosa (nom. Trikose) u kmetiji Dobravi.
Posle punog veka doselili su se:
-Kominci (3 kuća, Đurđevdan) iz Komina u Raškoj (oblast). Starinom su od plemena Drobnjaka.
-Stepanović i Tomović (3 kuće, Sv. Arhanđeo, u novembru i Sv. Arhanđeo 13. jula) doselili su se iz Ibarskog Kolašina, a starinom su od plemena Morače.
-Kragović (1 kuća, Arhanđelov dan, u novembru i Velika Gospojina) je od Kragovića iz Mura.
Posle 1900. godine doselio se:
-Marković (1 kuća, Todorova subota – "Todorica") prešao je iz zaseoka Guvništa.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, sela Rudnica i Karadak (Raška) appeared first on Poreklo.