Poreklo stanovništva sela Lešak i zaseoka Ostraće, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Lešak je u dolini Leštanskog–Jelenićkog potoka. Kamen je u zapadnom, a Žigolje je u istočnom podnožju Valača (nom. je Valač). Gornje Ostraće, Donje Ostraće, Vrujce i Simičište s rasturenim kućama su na stranama Krstišta. Parlin, ili Parlić Potok je pod Ostračkim guvnom; Kurelje su pod Ravnim njivama (1010m) u izvorištu Kureljskog potoka. Kratina i zaselje pod Kulinama su nad Leškom.
U međama leštanske kmetije su: Ploča, Rosulje, Barjanica, Baštinac, Kulina, Gradac, Useline, Đokovac, Prosečenica, Obraški lug, Ibar, Gradina, Katinovac, Kolibište, Amedija, Krivi laz, Smoljančići, Vrteška, Jarik, Ostraćko Guvno, Breg kod Jazačke rupe, Do ili Dolovi, Košutica, Bukova glava, Goliš, Prebino selo, Gornje ravne njivice, Grabovi.
Vode.
Reka je Ibar. Rečice i potoci su: Ostraćka reka · Veliki potok, potoci: Zaselski, Žigoljski i Lazov potok, a vode: Izvor u Padalištu, Vodice, Potočina, Voda u Lazovom potoku, Česma kod Crkvine, Sulendar, Izvor u Parlinom - Parlić potoku, Javor voda, Žabar, Veljova vola, Bukovica i Izvor na Beocu. Pije se i voda sa šest bunara.
Zemlje i šume.
Delovi atara imaju nazive: Kamenski lug, Stara kuća, Leštansko polje, Obraški lug, Klisura, Kula, Gradac, Ostraćko prisoje, Puljkovac, Cerovica, Krstište i Kuline.
Tip sela.
Samo se zaselak Ostraće deli na krajeve: Gornje Ostraće i Donje Ostraće.
Osam grobalja su: u Simičištu ostraćko groblje na Tuturici; u Parlin Potoku; Groblje u Kamenu, pod Valačem; pod Borjanicom žigoljsko groblje; leštansko groblje u leštanskom potoku; kureljsko groblje na Ravnim njivama Kratina i Zaseljeimaju zaajedničko groblje u zaselju.
Istorijat.
Godine 1395. monahinja Evgenija sa sinovima Stefanom i Vukom priložili su ruskom manastiru Sv. Pantelejmonu na Atosu selo Ostrak i selo Lešak
Selo Žigala je zabeleženo u Kruševskom pomeniku. Napomena: Godine 1812. Srbi su držali pod svojom vlašću sela: Kamen, Žigole i Ostraće. Sela su spadala u knežinu Gornji Ibar.
Po popisu od 1921. g. "selo" Lešak imalo je 25 domaćinstava sa 195 članova, a zaseoci: Kratina 4 domaćinstva, sa 59 članova; Kamen 4 domaćinstva sa 24 člana; Ostrać (tako) 15 domaćinstava sa 125 članova; Simičište 5 domaćinstava sa 34 člana; Zaselje 2 domaćinstva sa 13 članova; Vrujci 4 domaćinstva sa 53 člana.
Starine.
Stari dubrovački- niški put vodio je preko Kamena, Žigolja i Ostraća. Kod Kamena, prema zaseoku Beluću, na levoj strani Ibra reka se prelazila na brodu ili čamcima. Više Kamena, u Žigolju su mesta Raskrsnica i Padalište, i voda Izvor u padalištu. Kraj izvora su "konačili" putnici, kiridžije, karavani i njihovi sprovodnici a povremeno su "padali" i Cigani kovači. Na kuli se vide ulegnuća i znatna količina lomljenog kamena. Na Borjanici je mala crkva Borjanica u razvalinama. Oko crkvine je staro groblje. Grobovi su obeleženi malim kamenim krstovima. Više crkvine i groblja jedno mesto zovu Grčke kuće. Nad Grčkim kućama su bili sami vinogradi — kažu "grčka lojza". U Žigoljuje mesto Stara kuća. Ovde su sedeli Kepe – Kepići, pa su se odavde iselili u zaselak Tiodža u Rudnici. U Ostraću su Aništa (mesto) i u Aništima voda – Izvor u Aništima. Ovde su stojali hanovi za putnike na starom dubrovačkom putu. U Aništima je crkvina s tragovima od temelja. Izvan ograde crkvine je staro groblje. Po grobovima su položeni neobrađeni blokovi stena. Na jednom bloku urezan je mali krst. U Velikoj livadi vide se utolegnuća u nizu na mestu kuća i zgrada. Mesto više Aništa su Ulica, a nad Ulicama je Ulički breg. U Gracu je bila manja tvrđava, kao "kula", ali od nje nema traga. Jak hladan izvor, pravo vrelo zovu Sulendar. Voda je "dovedena" u izvor "sulundarima" (cevima od pečene gline). U Parlin - Parlić Potoku, na pet mesta vide se ulegnuća u zemljištu — "rupe" od kuća i zgrada oko kuća.
Ovde su sedeli Parlići, do rata 1877/78. godine. Posle rata pet kuća Parlića odselile su se u oslobođenu Toplicu. Groblje odseljenih porodica je u sadašnjem groblju zaseoka.
Staru Bogorodičinu crkvu, hram uspenija Sv. Bogorodice, obnovili su "građani" sela Leška 1925. godine. Napomena: Natpis o obnovi crkve urezan na mermernoj ploči nad crkvenim vratima:
"XPAM USPENIJE SVETE BOGORODICE OBNOVIŠE GRAĐANI SELA LEŠKA VELIKIM TRUDOM: PETKA RAKOČEVIBA UČITENJA G 1925." Prilikom obnove crkve otkopan je oštećeni nadgrobni krst od belog mermera s natpisom:
RABbBOŽI IAĆIM. PRESTAVISIA MCA MAR DENb 4.
Na prednjoj strani urezan je lik upokojenog.
Poreklo stanovništva.
Rodovi.
Iselili su se:
-Kepe – Kepići (slavili Sv. Nikolu zimnjeg). Stari doseljenici, "pre Karađorđa", iz Gornjeg - Crnogorskog Kolašina, sedeli su u Žigolju, a otud su se odselili u Tiodže – Rudnicu "ima sto godina".
-Prolovići su se doselili iz Vlainje u Ostraće, a iz Ostraća su se odselili, posle rata 1877/78. u Toplicu.
-Parle - Parlića slavili su Sv. Nikolu zimnjeg; poreklom iz Nerodimlja na Kosovu, došli su u Prizren, a iz Prizrena u Ostraće - Parlin Potok.
-Todići (slavili su Lazarevdan). Sedeli su u Zaselju. Iz Zaselja su se odselili u Toplicu, posle rata 1877/78. godine.
-Ivanovići iz Ostraća odselili se u Toplicu u isto vreme kad i Todići.
Krajem 17. veka, a najdalje do 1750. godine, iz Leška u Donjem Pologu su došli:
-Jelenići (1 kuća, Sv. Vračevi, jesenji i letnji). Iz Leška su izbegli "zbog nasilja". U starom kraju su slavili Sv. Jovana Krstitelja, a u Lešku na Ibru su promenili slavu i otpočeli da slave Sv. Vračeve.
Iz Leška, u staroj nahiji Vračevima, pop:
-Vaso Jelenić odseli se u u selo Vukušicu u Podibru. Potomci popa Vasa Jelenića su Vasovići, u podibarskim selima Vukušici i Otrocima, u Kraljevu i Beogradu.
Posle rata 1877/78. godine neke porodice:
-Jelenića iz Leška odselili su se u selo Prekopuce u Toplici.
Skoro u isto vreme, kad i Jelenići, u Lešku su se nastanili:
-Kadići (10 kuća, Sv Vračevi, 1. novembra i 1. jula). Došli su iz sela Kovačice, u Kopaoničkoj Šaljilapska strana.
Po predanju u Kovačici su sedela tri rođena brata:
-Vilimanovića. Jedan od braće ostao je u selu, drugi se odselio u neko selo u Metohiji – okolini Peći, a treći je došao u Lešak i podigao kuću na mestu, koje se po doseljenom "Kovačanu" prozva Kovačevac.
Doseljenici posle rata 1877/78. su:
-Đurovići (7 kuća, Sv. ap. Toma, 6. oktobra) prešli su iz raseljenog zaseoka Kurelja.
-Lakićevići (2 kuće, Sv. Nikola, 6. decembra) iz Crne Gore.
-Premovići (2 kuće, Mitrov dan i Sv. arh. Stefan letnji) su došli "Is Preko Ibra". Jedan su rod sa Premovićima u Jarinju.
Novi doseljenici, posle 1900. godine:
-Stojanovići (2 kuće, Đurđev dan) su od Dražovića iz Rvata.
-Jezdić (1 kuća, Sv. Nikola) trgovac iz Mitrovice na Kosovu, a daljim poreklom iz nekog sela u okolini Prištine.
Svi su u Lešku.
-Markovići (4 kuće, Sv. Nikola) iz Dragočeva na Rogozni,
-Rakovići (2 kuće, Sv. Luka–Lučin dan) su se nastanili u zaseoku Kamenu, posle 1750. godine.
-Šljivići (1 kuća, Đurđic i Đurđev dan) iz Slivovice na vučitrnskom Kosovu, došli su u Ostraće, a docnije iz Ostraća u Žigolje.
Doselili su se posle rata 1877/78:
-Burlaćani (2 kuće, Sv. Petka, njihova slava je Mratindan) iz Burlata u Ibarskom Kolašinu.
-Biševci (2 kuće Sv. Mrata), iz Biševa y Rožaju.
U Donje Ostraće su došli:
-Šljivići (2 kuće), jedan rod sa Šljivićima u Žigolju.
-Čukići (3 kuće, Sv. Sava i Sv. Aleksandar Nevski) su došli iz Mojstira y Štavici.
-Burlaćani – Janićijevići (2 kuće, Sv. Đorđe 23. aprila i Sv. Ilija) su iz Burlata, a daljim poreklom od plemena Drobnjaka.
-Leševići (6 kuća, Sv. Petka) su iz Ibarskog Kolašina.
Nastanili su se u Parlin Potoku:
-Milenkovići i Bogdanovići (4 kuće, Mratin dan) iz Biševa.
-Pavlović (1 kuća, Đurđic i Đurđevdan), je iz Beluća, "Is Preko Ibra", a daljim poreklom "od Rožaja".
U Vrujce su došli:
-Čukići (3 kuće), jedan su rod ca Čukićima u Donjem Ostraću.
-Biševci (4 kuće, Mratin dan) jedan su rod s Mratinštacima u Parlin Potoku.
-Čukić (1 kuća), od Čukića u Vrujcu, je u Kureljama.
Doselili su se u Semičište:
-Zakići (3 kuće, Mratin dan) iz Biševa.
Posle 1900. godine naseljavaju se:
-Planić (1 kuća, Sv. Đurđe, 23. aprila), od Planića iz Zamanipe.
Ranije, posle rata 1877/78. doselili su se:
-Komatovići (4 kuće). Oni su jedan rod sa Komatovićima u Gornjem Ostraću.
-Lazovići (3 kuće, Sv. Nikola), iz Štavice.
-Biševci (2 kuće, Mratin dan) iz Biševa u Rožaju.
-Mijailović (1 kuća), od Novog Pazara.
-Mijailovići (3 kuće) u Zaselju, jedan su rod s Mijailovićima u Kratini.
-Biševci (3 kuće, Mratin dan), u Zaselju su jedan rod sa Biševcima u Kratini.
*Linkovati i na selo Ostraće.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Lešak (Leposavić) appeared first on Poreklo.