Poreklo stanovništva sela Košutovo, opština Leposavić – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je u izvorištu Košutovskog potoka, u podnožju Ravne gore (911m). U međama sela su vodotoci: Ibar, Ceranjska reka, Bistrica, Bata(h)irska – Maloirečka reka, pa brda: Kula, Ravna gora, Telišić. Uzvišenja: Košutovo, Rešpe.
Vode.
Pije se voda s izvora i iz bunara. Tri poznatije vode su: Ajdarov i Fetehov izvor i Česma.
Tip sela.
Izdvajaju se dve kućne grupe, pod Ravnom gorom i oko Česme.
Istorijat.
Po Svetostefanskoj hrisovulji kralj Uroš Milutin zapisao svojoj zadužbini manastiru Sv. Stefana u Banjskoj selo Košetovo, a svom vlastelinu Radomiru selo Jelševik. Avr. Popović zabeležio je "Joševik (s) 3 kuće arnautske.
Godine 1921. u selu su 12 domaćinstva sa 143 člana, a 1948 – 24 domaćinstva sa 199 članova.
Starine u selu.
Mesto Joševik je niže sela. Na površini se vide ulegnuća ne mestima nekadašnjih kuća.
Poreklo stanovništva.
Posle seobe 1739. godine u selo dolaze Arbanasi iz Malesije u severnoj Albaniji.
Ne znaju ili neće da kažu da su u selu zatekli srpsko stanovništvo.
U selu su samo potomci arbanaških doseljenika.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo stanovništva, selo Košutovo (Leposavić) appeared first on Poreklo.