Poreklo stanovništva sela Đerekare, opština Brus - Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo Đerekare, na severu od Bozoljina, pod Đerekarskom čukom, u dolini Đerekarske reke - Đerekaruše. Međe sela su: Gradac, Lukaška reka, Veliki Petlovac, Mali Petkovac, Preslo, Vrljak.
Vode.
Izvori su: Adžijina voda i Crkvena voda ili Sv. Petka.
Zemlje i šume.
Potesi su: Drum, Gradac, Čuča, Vignjište.
Grobljeje na Crkvištu.
Istorijat.
Strani putnici 16.veka,na putu preko Kopaonika beleže kao varošicu (...), kao i selo (...). Godine 1884. Đerekare ima 5 poreskih glava; 1948 - 9 domaćinstava sa 82 člana.
Starine u selu.
Pri izgradnji puta Mramor–Blaževo (1939. g.), na Okrutlom bregu raskopano je antičko "rimsko" groblje. Na Gracuje mesto Kula. U podnožju Graca vide se komadi vodeničkog kamena iz majdana na brdu. Na Vitinom bregu (na Gracu) je mesto Vignjište. Zemljište pod livadama oko zgrade osnovne škole zove se Novosela. Na više mesta su "grotovi" trebljenog kamena iz temelja negdašnjih kuća i zgrada, zatim zidine "rimske" crkve; "rimsko" groblje i „Grčko" groblje."Rimsko"(katoličko) groblje je kod crkvine. "Grčko", pravoslavno groblje je skoro potpuno rastureno; oko grobova su samo ograde od neobrađenog kamena.
U livadama se vide tragovi starog puta Novo Selo–Zaplanina. Duž puta meštani su iskopavali "čunce" (cevi vodovoda) od pečene gline. Po predanju, u Novoselima bio je trg, pijaca varoši Zaplanine, sa jednim pazarnim danom u nedelji. Na Petkovicu, više izvora Sv. Petke - Crkvene vode stajala mesta su "grotovi" trebljenog kamena. Od crkve nema traga, a veliki neobrađeni blokovi kao da su bili položeni po grobovima.
Sadappve groblje je ispod Trnjina, pored starog groblja. U reci je groblje Krilovića, nekadašnjih stanovnika Đerekara. Na grobovima su pobiveni samo krstovi. Selo se dvaput premeštalo
Najstarije naselje – "Staro Đerekare" bilo je na "Đerekarskoj čuki“, na desnoj strani Đerekarske reke, sa kućama oko Izvora u Lazu. Meštani su ovde iskopavali cevi vodovodne. Sa Čuke selo se izmestilo, c kućama, na mesto Stare kuće. Sa Starih kuća stanovnici su se izmestili, sa kućama, u Reku.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
Do rata 1877/78. godine Đerekare je selo od "sedamdeset kuća". Najveći deo stanovništva posle rata odselio se u oslobođenu Toplicu.
Danas u selu žive:
-Milosavljevići (3 kuće, Sv. Ćirik) i:
-Stojanovići - Stolovići (2 kuće, Mitrovdan), srodnici su po majci, koja se dva puta udavala. Doselili su se iz Vračeva u opštini Ibarskom Postenju.
Posle rata, 1879. godine, od Moračana iz Bozoljina, došli su:
-Veličkovići, Radenkovići, Nedeljkovići i Blagojevići (5 kuća, Sv. Arhangel i Velika Gospojina).
Novi su doseljenici, posle 1900. godine:
-Milosavljević (1 kuća, Sv. Arhangel), prešao iz Čokotara, na "kupovinu".
Prizeti su:
-Nedeljković (1 kuća, Sv. Arhangel i ženina slava Sv. Ćirik), prešao iz Bozoljina u kuću Milosavljevića;
-Jovanović (1 kuća, Sv. Ćirik, slava imanja), iz Babice, prizetio se u kuću Milosavljevića;
-Ilić (1 kuća, Mitrov dan, ženina slava), od Moračana iz Bozoljina ušao je u kuću Stojanovića.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Đerekare (Brus) appeared first on Poreklo.