Poreklo stanovništva sela Kriljevo, opština Kosovska Kamenica - Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je na Krivoj Reci, na ušću Livadskog Potoka u Krivu Reku.
Vode.
Vodu za piće dobija iz bunara i česama.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Stredača, Guri Bard (Beli Kamen), Krteč, za šumu: Reka Mal (Velika Reka), Rapus, Maljn Livađve (Livadska Planina). Kiš Potok (Crkveni Potok). Ostali topografski nazivi: Kiša (Crkva), Samokoan Zez (Crni Samokov), Pontica, Polje.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa, a zbog pružanja pored reke duguljastog je oblika. Jedino su dve muhadžirske kuće malo odvojene više sela. Deli se u 4 mahale: Polje, Ponticu, Maala Epr (Gornju Mahalu) i Drenovce.
Istorijat i starine u selu.
Selo je staro. Pominje se 1411 godine u povelji despota Stevana kao selo Krilnjvav. Na mestu Kiša u hataru ovog sela ima porušena crkva. Arbanasi kažu da ne znaju da li su njihovi preci zatekli selo.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Sinanović (17 k.), najviše ih je u mahali Polje;
-Selimović (28 k.), najviše u Gornjoj Mahala i:
-Ljatifović (7 k.), u mahali Drenovce.
Svi su od fisa Krasnića. Doseljeni su iz Malesije zajedno sa Arbanasima iz Marevca, kao rođaci. Pri seobi su otišli u okolinu Leskovca, pa se po pozivu Arbanasa Marevčana vratili i naselili u Kriljevu.
-Bučmet (2 k.), od fisa Tsača; doseljeni kao muhadžnri 1878 godine iz Bučumeta (Jablanica).
-Stankovići (3 k., sv. Nikola), pravoslavni Srbi. Preseljeni su 1928 godine iz istoimenog roda u Vagaiešu, na kupljeno imanje. Dalja starina im je kao kod Stankovića u Vaganešu.
U Tursku su se 1925 godine iselilo 4 arbanaške kuće.
IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Kriljevo (Kosovska Kamenica) appeared first on Poreklo.