Poreklo stanovništva sela Veljeglava, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo se pojasasto prostire širom cele doline Desivojske Reke. Seoske kuće su, prema tome, na različitim položajima: na brdima, kosama, u dolinama potoka i u dolini same reke.
Vode.
Vodu za piće dobija iz izvora.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Rapuc, Voljak, dušnca, Čaralija; za šumu: Kodra Mal (Veliko Brdo), Velja Glava, Burdelj.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa. Deli se u četiri mahale: Rapuc, Dušicu, Čarali i Kodra Mal (Veliko Brdo). Nazivi mahala su po nazivima mesta na kojima se nalaze. Kuće u mahalama nisudž grupisane. Udaljenja između pojedinih grupa kuća su oko 10 minuta hoda.
Postanak sela.
Arbanasi ovog sela kao da ne znaju da li su njihovi preci zatekli selo. Međutim u Poljanici je zabeleženo da se za ovo selo pouzdano zna da je bilo srpsko i da je imalo svoju crkvu. Od doseljenja Arbanasa selo je raslo priraštajem, a 1878. godine se u njemu nastanilo i nekoliko Arbanasa muhadžira.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Rapuc (23 k.);
-Dušica (14 k.);
-Čarali (21k.) i:
-Kodra Mal (16 k.), svi su od fisa Krasnića. Doseljeni iz Malesnje pre 170 godina.
-Bajre (3 k.), su od fisa Hota; doseljeni kao muhadžiri iz Barja (leskovačkog).
-Lipovic (5 k.), su od fisa Hota; muhadžiri iz Lipovice (Jablanica).
-Ramaden (3 k.), od fisa Krasiića; muhadžiri iz Ramadena (Jablanica).
IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Veljeglava (Kosovska Kamenica) appeared first on Poreklo.