Poreklo stanovništva selo Zaton, opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan
Položaj sela.
Jedno od najglavnnjnh sela Donjeg Bihora. Pominje se u srednjem veku kao župa, koja je obuhvatala još nekoliko sela. Sada se ovaj naziv sveo na jedno selo koje zahvata prostranu aluvijalnu ravan na desnoj strani Lima u podnožju brda Obrova. To je najplodniji i najžupniji kraj Bihora, gde usevi (kukuruz, žito, duvan i voće), sazrevaju najranije. Osim ravni selo zahvate i padine Obrova.
Zemlje i šume.
Glavni seoski potesi i krajevi su: Sakate, Klanac Radane, Poduone, Lugovi, Rane, Gornje polje, Gojsavina, Voljavac, Deonice, Podglavice, Brijeg, Kunji do, Ljuskavac i Golo Brdo, i zaselak Odrin. Seoske šume su Gajnice.
Vode.
Vode su u aluvijalnoj ravni: bunari (duboki oko 10 metara), a na stranama izvori i česme: Dobra voda, Petkova voda u Radanu, Studenac kod Smonića, Jazbina u Odrinu i dr.
Starine u selu.
Zaton je bio naseljen od davnina. Tu svedoče ostaci građevina. Kod Šebečkih kuća oranjem su otkriveni temelji zgrade po svoj prilici rimskog hrama posvećenog boginji Junoni. Tu su nađeni obrađeni kameni stubovi. Dalja iskopavanja će sigurnije pokazati iz kojeg perioda je ova građevina.
Druga dosta interesantna građevina bila je crkva u Voljavcu, koja je predstavljala gomilu sve dok nije 1948. godine otkopana. Ovi ostaci su, kao što je ranije rečeno, skrenuli na sebe pažnju stručnjaka zbog analogije prerimskom arhitekturom u našem Primorju. Živopis na preostalim zidovima i ćirilički natpisi kao i stari grobovi pored zida, jasno ukazuju da je ovo stara srpska crkva, čiji se datum podizanja vezuje za razdoblje izmeću IX i XI veka. Oko crkvine je prostrano srpsko groblje, čiji se kontinuitet može pratiti od srednjeg veka do danas.
U Zatonu ima još tragova iz vremena kada su ovde živeli samo pravoslavni Srbi. Kod jasena je na brežuljku crkvica Đurđevica, gde se oko vrlo krupnog i starog jasena vide ostaci groblja. Još jedno staro srpsko groblje („Latinsko groblje") vidi se blizu starog puta koji od Zatona vodi uz Obrov za Bijelo Polje. Zaraslo je u trnje, te se ne može podrobnije predstaviti.
Poreklo stanovništva.
Od pre tri veka stanovništvo Zatona se izmenilo. Srpsko stanovništvo, čiji se ostaci vide, iseljeno je posle dolaska Hajdar-paše. Hajdar-paša i njegovi potomci ovde su izgradili kuće, a i naseljavali svoje čifštje i muslimane i pravoslavne.
Za vreme turske vladavine u Zatonu su bili naseljavali poglavito muslimani:
-Hajdarpašići, Ćeranići (poislamljeni Vasojevići), Idrizovići poreklom Ceklinjani, Kalići i Ljuce.
Selim-beg i Osman–beg Hajdarpašići držali su kao posed gotovo celo selo. Tu su bili i njihovi dvorovi do balkanskog rata 1912. godine. Jedan od njih je bio i predstavnik vlasti u Bijelom Polju. Pošto je Zaton po jedan od središta u Bihoru, u njemu su Hajdarpašići osnovali i džamiju u Klincu.
Osim muslimana bilo je i nekoliko pravoslavnih čifčija:
-Gačevići (12 k., sl. Sv. Toma), doseljeni iz Trebaljeva pre 150 godina. Ranije su se zvali Boškovići, a današnje ime su im dali muslimani.
-Zlajići (10 k., sl. Ćirilovdan), poreklom su iz Gornje Morače. Rod su im Ćetkovići.
-Dangubići (3 k. sl. Sv. Nikola), starinom su iz Kuča.
-Šebeci (4 k., sl. Sv. Đorđa), doseljeni su iz Bistrice, a daljom su starinom iz Drobnjaka.
Posle Prvog svetskog rata stanovnišva Zatona se izmenilo. Muslimani su se iselili. Od Ćeranića je ostao naziv Ćeranska mahala. Od ranijeg stanovništva su ostali pravoslavni Gačevići, Zlajići, Dangubići i Šebeci. Na mesto muslimana su naseljeni kupovanjem zemlje stanovnici iz okoline Ivangrada (Berana) i srpskopravoslavnih sela na levoj strani Lima.
Najviše ih ima iz planinskog predela — Gornjih Sela:
-Obradovići (20 k.), iz Lubnica,
-Koraći (12 k.), iz Glavaca i Krlja,
-Božovići (3 k.), iz Glavaca,
-Merdovići (2 k.), iz Kurikuća,
-Šćekići (4 k.), iz Femijića Krša,
-Vujoševići (4 k.), iz Zagrada,
-Nedovići (2 k.), iz Prijeloga,
-Jankovići (4 k.), iz Zagrada,
-Drobnjaci (1 k.) iz Štitara,
-Bubanje (1 k.) iz Bubanja,
-Petrići (3 k.) i:
-Bugari (2 k.) iz Rujišta,
-Rovčani (2 k.) iz Rovaca,
-Račići (2 k.) i:
-Ivanovići (3 k.) iz Slatine kod Andrijevice,
-Maslovarići (1 k.) iz Police,
-Radulovići (1 k.) iz Crne Gore,
-Lipovci (1 k.) iz katunske nahije,
-Prelevići (1 k.) iz Kuča,
-Adamovići (2 k.) iz Kostenice,
-Gurešići (4 k.) iz Crnče u Bihoru,
-Pešići (3 k.) i:
- Simonovići (3 k.) iz Baran-Sela ,
-Tomovići (1 k.) i:
-Golići (1 k.) iz Bijelog Polja,
-Bogavci (3 k.) iz Velića kod Ivangrada,
-Balovići (2 k.) i:
-Dragovići (1 k.)*.
*Ne kaže se odakle su doseljeni.
IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Zaton (Bijelo Polje) appeared first on Poreklo.