Poreklo stanovništva selo Rasovo, opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo leži u plodnoj ravni izmeću Lima, Boljaninske rijeke i Strojteničkog potoka.
Zemlje i šume.
U njemu su glavni potesi: Kilovice ( "poselica"), Polje, Kula, Rojeniće, Ježevac, Razmilovac. Ulica, Pločara, Rosulje. Na stranama iznad ravni su utrine i šume: Samalj, Grahovište, Letuša, Plandište, Osoje i Rosulje.
Vode.
Najvažniji su izvori: Ćeluša, Kula (kod kule Mekića), Studenac u Razmilovcu, Veljovače, Grabovnik i Topla česma. Za pojilo i druge potrebe korisge se i Limom.
Tip sela.
Kuće u Rasovu se vrstaju u tri veće grupe: jedne su u ravni pored puta, druge na dodirnoj liniji strana i ravni, a treće pored potoka i puta koji vodi za gaz na Limu. U sastavu Rasova je i mali zaselak Rasulje, koji je zasnovan u krčevini na stranama Samalja. Rasovo je središio selo u ravni na desnoj strani Lima, gde se ukrštaju uzdužni i poprečni putevi. U njemu su mesna kancelarija, osmogodišnja škola, zadruga i prodavnice.
Starine u selu.
Zbog plodnosti i povoljnog geografskog položaja ono je bilo uvek naseljeno. Tragovi ranijeg stanovnšpva je crkvina Gospočica - razmere 5h10 metara, na kojoj su doskora bili dovraci od uglačanog peščara. Oko nje je bilo i groblje. Sudeći po nazivu, bila je posvećena Velikoj Gospođi (Bogorodici).
Poreklo stanovništva.
U Rasovu je očuvan i najstariji sloj srpskog stanovništva.
-Begovići (15 k.), vode poreklo od Jovan-bega, koji je, po predanju, bio vlastelin. Primivši islam, dobio je begovsku titulu i zadržao posede u Rasovu, Resniku i Loznicama. Veliki broj Begovića se iselio u Tursku i Novi Pazar. Od njih su, kao što je rečeno, Dizdarevići (Dizdarevići) u Godovu. Njihova starina i ugled vidi se ne samo po tituli već i po tome urro su bili i dizdari. Od pravoslavnih Srba roćaci su im Jaćimovići u Kostenici.
Sve druge porodice su doseljenici – čifčije:
-Furundžići (18 k., Sl. Nikoljdan), kažu da su pre šesg pojaseva doseljeni iz Kuča (Jovan, Vučeta, Miljko, Janko, Miro). Doselila se udovica sa dva deteta. Jedan je pravio zemljane furune, a drugi „bagaše" (mere za žito). Od Jovana su Furundžići, a od njegovog brata Bagaši u Budimlji kod Ivangrada.
-Adamovići (4 k., sl. sv. Đorđe), poreklom su iz Drobnjaka.
-Perovići (6 k., sl Sv. Nikola), došli iz Pive; ranije su bili u Strjtenici.
-Šebeci (3 k., sl. Đurđevdan), starinom su iz Drobnjaka (Cerovići),
-Radivojevići (2 k.) iz Femijića Krša,
-Tvrdišići (5 k., sl. Sv. Nikola) iz Kuča pre 150 godina,
-Mekići (12 k.), došli su od Mojkovca posle 1878. godine. Ovde su kupili zemlju i podigli dve kule po ugledu na „Mekića kulu" u Poljima.
-Kasumovići (1 k.) i:
-Karalići (1 k.), došli iz Šekovića.
-Musići (l k.) iz Godijeva,
-Bibuljice (l k.) iz Crhlja.
-Sijarići (3 k.) iz Godijeva,
-Grbovići (l k.) iz Bistrice,
-Aničići (l k.) iz Krajinovića,
-Milovići – Obradovići(?).
IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Rasovo (Bijelo Polje) appeared first on Poreklo.