Poreklo stanovništva selo Zminac (po knjizi Zmijinac), opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo u izvorišnom delu Boljaninske rijeke i na jugozapadni strani brda Kurila.
Zemlje, šume, tip sela i vode.
Naselje je u grupicama koje su vezane za zaravni i blage padine povoljne za zemljoradnju. Ti krajevi i glavniji potesi nose nazive: Radov stup, Jajnica, Gornja i Donja mahala, Vrblje, Crkvača, Pućuričko brdo, Bare, Pućuričke livade, Briješće, Spasovica, Kosačbrdo, Kamenice, Katunice, Kosorovac.
Šume i utrine oko naselja su: Kurilo, Pobrđe i Gvozd (između Zmijinaca i Ivanja), Buče na levoj strani potoka. U njemu je i zaselak Crvioče.
Glavni izvori su: Dobra voda (u Mahali), Bodice, Javorak, Iva, Magarčsva voda i Smrdeća voda (u Buču).
Starine u selu.
Stari tragovi ranijeg naselja „Crkvina“ i oko nje „Latinsko groblje“ na Pobrću. Od crkve koja je bila grobljanska kapela, vide se temelji na brežuljku. Ispod nje, u strani i u malom dolu, vide se grobovi urasli u šumu. I crkva i groblje pripadali su ranijem srpskom stanovništvu.
Poreklo stanovništva.
Preci današnjeg stanovnštva doselješši su iz drugih krajeva i susednih sela:
-Balijići (20 k.), kažu da je njihov predak kao pravoslavni Srbin „dobegao od krvi" iz Šaronja u Pešteru. Jedan brat je primio islam, a drugi, Rade, otišao u Crvsko. Od njega su Radovići. Od trećeg brata njihovi roćaci u dobrom Dubu (Novopazarski kraj).
Druti rodovi su Kasnije doseljeni:
-Pućurice (7 k.) iz sela Rodijelja u Bistrici.
-Kolići (2 k.) i:
-Kofrci (1 k.) iz Kolašina.
-Šabovići (3 k.) iz obližnjeg Stubla.
-Kijameti (1 k.) iz Godijeva.
-Ćeranići (2 k.) iz Zatona.
-Čindraci (2 k.) iz susednog Doca i:
-Pilice (3 k.) iz Bistrice.
IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Zminac (Bijelo Polje) appeared first on Poreklo.