Poreklo stanovništva varoši Srbica, opština Srbica – Kosovski okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – a na osnovu istraživanja obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Srbica je jedino varoško naselje u predelu Drenici u današnje vreme, a nalazi se u neposrednoj blizini reke Kline, na domaku druma Kosovska Mitrovica — Peć.
Postanak naselja.
Kao kolonističko naselje Srbica je osnovana 1924. godine, otkad postaje i sedište Sreza dreničkog, koji se do toga vremena nalazio smešten u manastiru Devič, njegovim konacima.. Srbica je podignuta po planu, a pruža se s obe strane puta koji vodi od sela Gornje Kline prema Lauši i manastiru Devič, na talasastom brežuljkastom zemljištu dreničkog pobrđa.
Vode.
U Srbici ima jedan kolektivan varoški bunar, dok skoro svaka kuća u svome dvorištu ima bunar, odakle se stanovništvo snabdeva vodom za piće i druge domaće potrebe. Domaća stoka se uglavnom napaja pijaćom vodom na reci Klini, na kojoj se i rublje pere.
Ostali podaci o naselju.
U razdoblju između minula dva svetska rata, u Srbici je postojalo nekoliko nadleštava, kao: seosko načelstvo, poreska uprava, pošta, osnovna škola, poljoprivredni rasadnik, opštinska uprava, sreska zdravstvena služba i slično.
Nakon minulog Drugog svetskog rata Srbica je doživela ogroman napredak, kako u pogledu porasta populacije, tako i u komunalnom, društvenom i ekonomskom pogledu. Naime, u to vreme je Srbica imala znatan broj raznovrsnih ustanova kao što su: dom kulture, Dom narodnog zdravlja, nepotpuna gimnazija, zadružno poljoprivredno dobro, državno poljoprivredno dobro, parni mlin i tome slično, a uz to y Srbici se održava jedared nedeljno pazarni dan.
Groblja i drugi toponimi.
Uz ovo varoško naselje, od njegovog osnivanja nalazi se pravoslavno groblje, prema podacima albanskog stanovništva iz sela Lauša i Kline, toponimi varošice Srbice imaju ove nazive: Nash Hug, Prehod, Ball té' tsive, Rimjak :“ madh, Rimjak i vogil, Vorri i magjupve, Guri aspreve, (po predanju tu su izrađivane u starini turske važne aspre), Rej prané'.
Kolonističko varoško naselje Srbica, slavi Sv. Vasilija Ostroškog, a y tom slavlju pridružuje joj se i Novo Selo.
Poreklo stanovništva.
U vreme mojih proučavanja naselja i porekla stanovništva u 1936. godini u Srbici je obitovalo sledeće stanovništvo:
Srbi i Crnogorci (kolonisti):
-Krstović, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju Sv. Iliju. Kolonističko stanovništvo u Srbici, dogovorno je napustilo proslavljanje druge slave – prislužbe, jer se složilo da se obavlja samo proslavljanje jedne krsne slave. Poreklom su iz Novog Sela kod Spuža u Crnoj Gori, a starinom su Katunjani.
-Dimić, 1 kuća, slave Sv. Petku. Ovaj rod održava i prislužbu Sv. Petku Trnovu. Kao kolonisti naselili su se 1928. godine iz Kosovske Mitrovice, a starinom su iz Banjske na Kosovu.
-Bazović, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja. U starini su slavili Sv. Stefana Dečanskog, koju su slavu napustili. Prislužba im je bila Đurđevdan. Ovde su doseljeni iz Lipova — Podgorica, starinom su Drobnjaci.
-Burić, 2 kuće, slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prisluživali su Sv. Iliju. Doseljena je 1 kuća iz Zagrade — Cetinje, pripadaju Katunjanima.
-Popovac, 3 kuće, slave Sv. Nikolu. Doseljena je 1 kuća, a deoba je nastala u Srbici. Poreklom su iz Vlaške kod Bileće.
-Vuković, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja. Poreklom su iz Mekih Gruda kod Bileće.
-Skočević, 1 kuća, slave Sv. Simeona – Simondan. Ovde su doseljene 2 kuće iz Mekih Gruda — Bileća, pa je 1 kuća odseljena 1929 u Čubrelj – Drenica.
-Trklja, 1 kuća slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prisluživali su Sv. Iliju. Doselili su se iz Broćanca – Nikšić, starinom su Čevljani.
-Kovačević, 4 kuće, slave Đurđevdan, prisluživali su Đurđic. Poreklom su iz Miločana – Nikšić, a starinom su Grahovljani.
-Babić, 2 kuće, slave Đurđevdan, prisluživali su Sv. Iliju. Poreklom su iz Kaludre u Vasojevićima.
-Mališić, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, a priskuživali su Sv. Alesandra. Poreklom su iz Vinicke u Vasojevićima.
-Dabetić, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju Sv. Alesandra, poreklom su iz Slacka u Vasojevićima.
-Milović, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, a prisluživali su Sv. Alesandra. Poreklom si iz Peovca u Vasojevićima.
-Martinović, 2 kuće, slave Sv. Jovana Krstitelja, prisluživali su Malu Gospojinu. Doseljena je 1 kuća, a deoba roda je nastala u Srbici. Poreklom su iz Brezovika – Nikšić, a starinom su Bajice.
-Čurović, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, prisluživali su Đurđevdan. Poreklom su iz Tušilja kod Šavnika, starinom su Uskoci.
-Zarubica, 1 kuća, slave Đurđevdan, prisluživali su Sv. Arhanđela Mihaila. Poreklom su iz Godijelja, kod Šavnika, a starinom su Drobnjaci.
-Raičević, 1 kuća, rimokatoličke su veroispovesti. Poreklom su iz Krivog Puta u Hrvatskom primorju – Sinj.
-Samardžić, 1 kuća, slave Sv. Jovana Krstitelja, prisluživali su Malu Gospojinu. Poreklom su iz Rudina Nikšićkih, starinom su Krivošije.
-Božović, 1 kuća, slavi Sv. Luku, prisluživali su Verige Sv. Petra. Poreklom su iz Miločana – Nikšić, starinom su Piperi. U starini slavili su Mitrovdan, pa su tu slavu batalili u Miločanima, jer u tom naselju tu slavu niko nije slavio, pa su im „dosađivali“, gosti, te iz ekonomskih razloga ostave staru slavu, a uzmu drugu, koju je slavio veći broj stanovništva toga sela. Na ovom primeru vidi se menjanje krsne slave iz ekonomskih razloga.
-Lalović, 1 kuća, slave Sv. Aćima i Anu. Poreklom su iz Miločana – Nikšić, prisluživali su Sv. Cara Konstanrtina i Caricu Jelenu. Starinom su iz Gacka.
-Obradović, 1 kuća, slave Martindan, poreklom su iz Pljevalja.
-Jargić, 1 kuća, slave sv. Vračeve Kuzmana i Damljana, poreklom su iz Vučitrna.
-Bojčević, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, poreklom su iz Podgorice, starinom su Piperi.
-Kostić, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, prisluživali su Legnjeg Sv. Nikolu, poreklom su iz Đakovice.
-Eraković, 1 kuća, slave Sv. Arhanđela Mihaila, prisluživali su Sv. Panteliju, poreklom su iz Tupana u Banjanima kod Bileće.
-Pantović, 1 kuća, slave Sv. Nikolu, poreklom su iz Knića u Gruži.
-Simić, 1 kuća, slave Kralja Dečanskog — Mratindan, poreklom su iz Gledinja — Kruševac.
-Spasić, 1 kuća slave Sv. Arhanđela Mihaila, poreklom su iz Starog Momčilova – Prokuplje.
-Madžić, 1 kuća, slave Lazarevu Subotu, poreklom su iz Prizrena.
-Čizmić, 1 kuća, slave Đurđevdan, poreklom su iz Kostajnice na Kordunu – Lika.
-Orlović, 1 kuća, slave Đurđevda, prisluživali su Sv. Nikolu, poreklom su iz Gornjeg Strmca u Ibarskom Kolašinu.
-Milošević, 1 kuća.
Prema iznetome u Varošici Srbici u 1936. godini, bilo rodova: 32 srpskih i crnogorskih, sa 41 domaćinstvom, uz to bio je i 1 rod sa jednim domaćinstvom hrvatske narodnosti.
Pored navedenih starosedelačkih kolonističkih rodova u Srbici, je bilo i raznih drugih familija i rodova, raznih zanimanja, kako činovničkih, tako i trgovačkih, koji su obavljali svoja zanimanja idući „trbuhom za kruhom“.
Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Srbica je imala 454 stanovnika, od toga 249 muških i 205 ženskih, sa 138 kuća.
IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – a na osnovu istraživanja obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, varoš Srbica appeared first on Poreklo.