Poreklo stanovništva sela Prekonozi, opština Aleksinac – Nišavski okrug. Prema knjizi Gojka Milovanovića „Poreklo stanovništva moravskog Golaka“ I deo. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo Prekonozi se nalazi na južnim padinama Ozrena, u podnožju vrha Ravan (1116 m). Smešteno je oko potoka Bautovca, desne sastavnice Trnavske reke (Trnavice).
Udaljeno je 2,2 km od regionalnog puta Sokobanja — Niš. Između dva svetska rata došlo je do premeštanja dela naselja na nove lokacije zbog nedostatka prostora.
Tip sela.
Danas su Prekonozi naselje razbijenog tipa podeljeno na sledeće mahale: Opoberci, Palilulci (Čuka), Padina (Čubura) i Mečja Glava. Najveća zbijenost kuća je u mahali Mečja Glava.
Postanak sela i starine.
Nekada je postojalo selo kod današnje crkve Sveti Nikola, pored izvora. Na tom mestu pronađeni su ostaci vodovoda i krečana. Turska vojska spalila je selo i crkvu, pa se preostalo stanovništvo sklanja na sigurnija mesta. Prema sačuvanom predanju sedam porodica se naseljava kod današnje Besinske česme u Rsovcu, a takođe sedam porodica kod česme u Padini, kod današnje škole u Prekonozima. Tako su nastala dva nova sela, Rsovac i Prekonozi.
Ime sela.
Sam naziv sela potekao je od reči preko s obzirom da su iselili preko brda u Padinu, te otuda Prekonozi. Prvi stanovnici u Prekonozi bili su Belostajci. Zbog zaduživanja preselili su se u susedni Lipovac (Aleksinac) ali su ponudili nekog Đoku iz Jezera (Moravski Golak) da se naseli u Prekonozi sa sinovima Ilijom, Ranđelom, Petrom i Miletom. Đoka je prihvatio poziv i došao u Prekonozi. Posle njih dolaze ostale familije.
U Prekonozima postoji parohijska crkva Svetog Nikole obnovljena na mestu porušene crkve 1905. godine.
Zavetina u selu je Sveti Nikola 22. maja, slave i Svetog Romana, a nekada se slavio Krstovdan.
Iz ovog sela potiču Jovan Ajuamak i Radojko Tričković, zvani „Sajtar“ učesnici Prvog srpskog ustanka. Radojko Tričković je posle propasti ustanka 1813. godine prebegao u Rumuniju, zatim u Grčku gde je učestvovao u ustanku, da bi se vratio u Srbiju da služi knezu Milošu.
Poreklo stanovništva.
U selu su ove familije:
-Vrdinci, 8 kuća, doseljeni iz Periša (Svrljig), slave Svetog Nikolu, kumuju Miljkovići iz Rsovca (Moravski Golak)
-Ćuševci, 6 kuća, doseljeni iz Periša (Svrljig), slave Svetog Đorđa Alempija, kumuju im Mikinci iz Prekonozi.
-Palilulci, 19 kuća, doseljeni iz Bogave (Resava), slave Svetog Nikolu, kumuju im Oroberci iz Sokobanje. Delovi ove familije postoje u Trnjanu (Žitkovac) i Bogavi.
-Oroberci, 10 kuća, doseljeni iz Belog Potoka, zaselak Grezna, (Svrljig), slave Svetu Petku, kumuju im Vrdinci iz Prekonozi. Delovi ove familije postoje u Dugom Polju (Sokobanja), Sokobanji, Kopajkošari (Svrljig) i u Banatu.
-Šarci (Karauaci), 8 kuća, doseljeni iz Lipovca (Ražanj), slave Svetog Nikolu, neki Milojko iz ove familije vodio je bunu protiv Turaka. Deo ove familije naziva se Džavalici.
-Mikinci (Češljinci), 9 kuća, doseljeni iz Gornjeg Krupca (Moravski Golak), slave Svetog Đorđa, kumuju im Palilulci iz Prekonozi.
-Jankovci, 3 kuće, doseljeni iz Belog Brega (Aleksinac), slave Svetog Antanasa, kumuju im Ćuševci iz Prekonozi. Rodonačelnik ove familije, hajduk Petar je ubio Turčina pa je pobegao u Prekonozi. Tamo je dobio plac i imanje na utrini. Pošto nije imao muškog naslednika, Janko iz Prekonozi mu je bio zet, otuda Jankovci.
-Lupinci, 10 kuća, doseljeni iz Pojata (Ražanj), slave Svetog Aranđela, staro kumstvo im je iz Labukova (Moravski Golak).
Romi – kovači:
-Veselinovići, 1 kuća, ne zna se odakle su doseljeni, slave Svetog Vasilija.
IZVOR: Prema knjizi Gojka Milovanovića „Poreklo stanovništva moravskog Golaka“ I deo. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Prekonozi (Aleksinac) appeared first on Poreklo.