Poreklo stanovništva naselja Glasovik, Grad Prokulje – Toplički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj i tip sela.
Glasovik se nalazi na severozapadnom obodu pustorečke oblasti, na padinama Pasjače i na najvišoj diluvijalnoj terasi Leskovačkog Jezera u ovm regionu. Ima šest mahala, razdvojenim poljem i dubodolinama. Mahale nose ove nazive: Pčinjani, Novoselci, Srednji Rid, Bajinci, Gadžindži (ili Gadžina Mahala) i Šumljani. Mahale su zbijenog tipa osim Šumljana, koja nije velika i čije su kuće raštrkane.
Ime sela.
Po legenci, ime sela je došlo otuda, što se glas ovde daleko čuje. Nazivi mahala: Novo Selo je dobila svoje ime po naseljenicima iz vlasinskih planina gde takođe postoji Novo Selo. Gadžina Mahala je naseljena stanovnicima iz istoimene mahale u Vlasini. Bajinci su iz vlasinskog sela Bajinca (Mlačišta). Rid po zaseoku u Vlasini. Šumljani - zaseljeni u šumi planine Pasjače.
Vode.
Glavni vodotok je Glasovička Reka, koja izvire na Pasjači i ima u izvorištu dva kraka, koji se sastaju u selu. Glasovička Reka je bogatija vodom od Zlatne Reke ne samo od izvornog dela, već i zbog toga što nizvodno prima sa leve strane vode Mačinskog Potoka i Šopke iznad sela Zlate.
U selu ima izvora, kao naprimer Ristini Kotle i Denčin Bunar. Ima i bunara.
Starine u selu.
Pored puta za Prokuplje, iznad mahale Novo Selo, nalaze se razvaline Glasovićkog Kaleta. Lokalitet je neistražen. Ova tvrđava je svakako iz antičkog i rano vizantisjkog perioda i ulazila je u fortifikacioni sistem Ilirika na važnom putu za rimski Hameum.
U Glasoviku postoji i stari rudnik gvozdene rude-magnetida, eksploatisane u doba Rimljana, a možda i u doba srpske srednjovekovne države. Osnovna je pretpostavka da je ova ruda topljena na mnogim mestima po celoj Pustoj Reci a pre svega kod Ivanja.
Zemlje i šume.
Selo Glasovik ima prostran atar od 1472 hektara. Obradiva zemlja je samo na 282 hektara. Pod voćnjacima je 44 hektara, vinogradima 8, livade su na prostoru na 254, pašnjaci na 195 hektara, pod šumom 242 dok je neplodno 46 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Utrina, Tekija, Jabukovac, Ispod Belog Kamena, Zajedničke Livade, Arnica, Redžin Grob, Denčin Bunar, Dva Rila, Konjarnik i Srpsko Gumno.
Poreklo stanovništva.
Stanovništvo ovog sela je u stalnom opadanju ne samo po broju ljudi, već i domaćinstva. Po statističkim podacima 1953. godine Glasovik je imao 172 kuće i 896 stanovnika, 1961. godine 145 kuća sa 688 stanovnika a 1971. godine 141 kuću i samo 513 stanovnika. U mahali Bajnici ima 9 praznik kuća („zakovana vrata“) a za iseljenje se sprema još 10 domaćinstava.
Danas stanovništvo Glasovika čine ovi rodovi po mahalama:
Pčinjani ili Miljkovci:
-Filipovići su poreklom iz Prizrena, odakle su prešli u Pčinju a iz Pčinje su 1886. godine došli u Glasovik.
-Miljkovci su najpre došli sa Karpata u Ušće kod Crne Trave a odatle u Glasovik.
Mahala Novo Selo.
-Petkovići, postojbina im je iz okoline Užica odakle su došli u Vlasinu a sa Vlasine u oslobođeni Glasovik.
-Momčilovići-Japanci su sa Vlasine.
-Veličkovići su doseljeni iz Pčinje. U rodu su sa Filipovićima.
Gadžina Mahala.
-Anđelkovići su sa Vlasine, Gadžina Mahala.
-Grujići su sa Vlasine – Gadžina Mahala.
-Simonovići su iz sela Dupla Lipa na Vlasini.
Mahala Rid:
-Simonovići su poreklom iz sela Dupnica kod Sjenice, odatle su za vreme Turaka došli u Vlasinu a sa Vlasine - selo Duple Lipe doseljeni u Glasovik.
-Dimitrijevići-Bugari su doseljeni iz Božice.
Mahala Bajinci:
-Stojiljkovići su iz Bajinaca (Mlačište).
-Ivanovići su iz Bajinaca.
-Jovanovići su iz Bajinaca.
-Stojkovići su iz Bajinaca.
-Ognjanovići su iz Bajinaca.
-Dinići su iz Bajinaca.
-Ilići su iz Bajinaca.
-Mladenović Stojan je iz Kožinaca, prizećen u Glasoviku.
-Mitrović Blagoje je iz Kruševice.
-Jankovići su iz Bajinaca.
-Ristići su iz Donjeg Statovca.
-Momčilovići su iz Bajinca.
-Dinčići su iz Ćukovca.
-Mladenović Filip je iz Dragog Dela.
-Mladenović Sreten je iz Ševiša.
Mahala Šumljani:
-Ljumovići su iz Pipera – Crna Gora.
-Bojovići-Vasojevići, Crna Gora.
-Vukašinovići su nepoznatog porekla.
-Mitići su sa Vlasine.
-Filipovići su iz Pčinje.
-Trifunovići su sa Vlasine.
U Glasoviku ima Roma, rod:
-Lilići, bezemljaši, žive od najamnog rada u čuvanja seoske stoke. Pripadaju Hrišćanskoj religiji.
Zanimanje stanovnika.
Glasovičani se bave zemljoradnjom. Seju pšenicu i kukuruz kao glavne useve. U baštama uzgajaju povrće sa sopstvene potrebe.
Od stoke čuvaju krave, u proseku po jedno grlo u domaćinstvu. Svinje gaje za domaće potrebe. Celo selo ima 150 ovaca. U Mahali Rid Ciganka čuva ovce „na ak“.
Glasovičani ne žive od zemljoradnje i stočarstva. Glavno ima je zanimanje pečalbarstvo. Svo muško stanovništvo sposobno za rad se otisne na rad po gradovima. Najviše su zidari i keramičari. Na selu ostaju samo stari.
U Glasoviku postoji četvororazredna osnovna škola kao istureno odeljenje osmogodišnje škole u Žitnom Potoku
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Glasovik (Prokuplje) appeared first on Poreklo.