Poreklo stanovništva u gradu Imotskom (Dalmacija). Priredio saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić.
Imotski je grad na severnom obodu Imotskog polja u Dalmaciji. Na severozapadnoj strani grada su kraška jezera – veće Modro i manje Crveno.
Nakon što su Mlečani preuzeli vlast od Turaka u Imotskom i okolini, doseljava se veliki broj pravoslavnih porodica iz Hercegovine (Popovo polje i okolina Trebinja) 1722. godine, mada se pravoslavni popovi pominju na ovom području i sto godina ranije. Srbi su naselili sam grad Imotski i neka sela Imotskog polja – Glavinu Donju, Proložac, Krivodol (Crnogorci), Kamenmost (Nebriževac), Podbablje (Duge Njive), Zmijavce (Radež).
Srbi su 1991. godine činili 4% stanovništva naselja Imotski. Stare srpske kuće su u delu Imotskog koji se zove Rišćansko selo.
Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom
Srpska prezimena
BRKAN (1) – (prisutni u 18. veku)
VLAJČIĆ (16) – (prisutni u 18. veku)
ĐURMEZ/ĐULMEZ (9) – (prisutni u 18. veku)
- Ranije se prezivali Lončar
IVANIŠEVIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)
JURIŠIĆ (2) – (prisutni u 18. veku)
MATIJAŠEVIĆ (3) – (prisutni u 18. veku)
OSTOJIĆ (22) – (prisutni u 18. veku)
- Ranije se prezivali Vuletić
SIMIĆ (13) – (prisutni u 18. veku)
TADIĆ (14) – (prisutni u 18. veku)
VUČKOVIĆ (1) – (prisutni u 18. veku)
Izumrla i iseljena srpska prezimena – BAKOČEVIĆ, BOGETIĆ, GRBIĆ, MARGETIĆ, PRIBIĆ.
Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić
The post Poreklo prezimena, grad Imotski (Dalmacija) appeared first on Poreklo.