Poreklo stanovništva naselja Kamenica, opština Bojnik – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj i tip sela.
Kamenica se nalazi kilometar i po uzvodno od Bojnika, na obalama Kameničke Reke. Ima tri mahale međusobno udaljene. Najpre dođe Selo, potom Srednja Kamenica i najzad Gornja Kamenica. Kamenica se graniči sa susednima mestima: Bojnikom, Savincem, Turjanom, Mijajlicom, Seki – Colom, Vrbovcem i Mrvešom. Zbijenog je tipa uz napomenu da su mahale međusobno dosta udaljene.
Ime sela.
Kada se dolazi u Kamenicu iz pravca Mijajlice, privuku pažnju putniku surove strane desne obale Kameničke Reke koje na više mesta strmo padaju u reku i kamenite su. Možda je ta odlika neposredne kameničke okoline, koja se odlikuje prisustvom kamenih litica, i dala ime ovom selu o čemu niko nije dao zvanične podatke.
Vode.
Kroza Kamenicu protiče Kamenčka Reka, koja iznad ovog sela nosi naziv Oranska Reke. U Kameničku Reku se ulivaju potoci: Kaurski Potok, Čivutski Potok i Slani Potok. Reka je bujična a preko leta veoma oskudna u vodi.
Postanak sela i prošlost.
Mihailo Lukarević, novobrdski trgovac, pominje u svojoj trgovinskoj knjizi selo Kamenicu, ali nije potpuno sigurno da je reč o pustorečkoj Kamenici ili, možda, Kosovskoj Kamenici. U knjizdi se pominju pojedinci kao dužnici ili jemci.
Ne može se potpuno isključiti mogućnost da je Kamenica staro srpsko selo u Pustoj Reci iz vremena srpske srednjovekovne države i da je Lukarević poslovao sa ljudima iz ovog sela, jer su njegove poslovne veze sa okolnim pustorečkim selima bile vrlo intezivne.
Ima mnogo verovatnoće da je ne mestu gde je danas Srednja Kamenica bilo antičko naselje ili kastel koji je obezbeđivao saobraćajnicu dolinom Kamenčke Reke. Trag naselja kastela se nalazi na „Saltirovoj Njivi“ a istočno nalazi se crkva posvećena Sv. Jovanu – letnjem koja je podignuta na temeljima stare crkve. Sadašnja crkva je u zapuštenom stanju.
Zemlje i šume.
Atar sela Kamenica veliki je 809 hektara, od koje površine oranice i bašte zauzimaju prostor od 381, voćnjaci 8, vinogradi 9, livade 88, pašnjaci 132, šuma 169 i neplodno 22 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Česta, Slani Potok, Čuka, Kaursko Potok, Gradište, Široko Polje, Dubrava, Zvezdanove i Denkove Livade, Rid, Padina, Jezero, Blato, Pločara – utrina.
Nekoliko lokaliteta nose nazive naziv raznih groblja: Kaursko Groblje, Čivutsko Groblje, Tursko Groblje i sadašnje groblje.
Poreklo stanovništva.
Stanovništvo ovog sela je u opadanju. Godine 1953. imalo je 100 kuća i 695 stanovnika; 1961. – 109 – 649 i 1971. godine 130 kuća sa 536 stanovnika.
Sadašnje stanovništvo čine ovi rodovi:
-Jovići su iz Ruplja.
-Đorđevići-Đorinci su iz Crne Trave.
-Ilići-Pročalovci su iz Crne Trave.
-Mitrovići-Pročalovci su iz Crne Trave.
-Anđelkovići-Zeljamci su iz Crne Trave.
-Mitrovići drugi-Zeljamci su iz Crne Trave.
-Zvezdanovići-Miljkovci su iz Crne Trave.
-Ljubenići-Rajčetinci su iz Crne Trave (Rajčetina).
-Petrovići-Požarci su iz Ruplja – Požarska Mahala.
-Stojanovići su iz Crne Trave.
-Cvetkovići-Drusunci su iz Crne Trave.
-Zdravkovići su iz Lopaštice.
-Mihajlovići su iz Drvodelja.
-Jankovići su iz Ruplja.
-Jankovići drugi-Obradovci su iz Crne Trave.
-Đorđevići drugi su i z Klajića.
-Tričkovići-Brođani su iz Broda.
-Stanimirovići su iz Crvene Jabuke.
-Momčilovići su iz Vlasine.
-Radonjići-Ćosinci su iz Crne Trave.
-Nikolići su iz Ruplja.
-Stanojevići su iz Turjana, prizećen u Kamenici.
-Jovići drugi su iz Lomnice.
-Petrovići drugi-Petrovci su iz Starog Gloga – Vranje.
-Mitići-Mitinci iz Koćura – Vranje.
-Stankovići-Bankovci su iz Ruplja.
-Savići u iz Crne Trave.
-Ilići drugi-Bankovci su iz Ruplja.
-Veličkovići su iz Koćura.
-Spasići su iz Koćura.
-Jovanovići su iz Koćura.
-Stankovići drugi su iz Koćura.
-Mladenovići su iz Starog Gloga.
Zanimanje stanovništva.
Zemljoradnjom kao isključivim zanimanjem bavi se samo 30% stanovništva. Ostala su pečalbarska a zemlju im obrađuju starci i žene. Kameničani seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz, kod kojih se javlja tržišni višak. Krompir samo za svoje potrebe. Vinograde ima gotovo svako domaćinstvo ali na malim parcelama.
Od stoke čuvaju krave, u proseku po dve po domaćinsvu. Neki čuvaju i ovce – udruženo „na red“.
Kameničani se bave pečalbarskim poslovima – građevinarstvom. Ima ih u službi u vojsci. U selu je bilo
registrovano sedam zanatskih radnji: 4 zidara-fasadera, stolar, kovač i mlinar. Ima i fakultetski
obrazovanih ljudi,koji žive u Leskovcu i drugim gradovima.
U Kamenici postoji četvororazredna osnovna škola kao istureno odeljenje osnovne škole u Bojniku.
Narod je radan. Nema alkoholičara. Najčešće boluje od astme i reumatizma.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Kamenica (Bojnik) appeared first on Poreklo.