Poreklo stanovništva sela Batote, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je visoko na stranama doline Strmačke reke i njene desne pritoke Batotske reke. Zemljišno područje Batora zahvata prostor između Lipovca na zapadu i severozapadu, Dubaca i Žunja na istoku i sela Magova na jugu. U međama sela su: Barska čuka (909m), Lepa gora (1036m), Ravna gora (1112m) ili Mladenov grob "Nad Janiće", Vrškovac, Velika i Mala Lipa, Veliki trupac (953m) Mali trupac (Mijatova livada), Magovsko preslo, Humka (993m), Lokvenik (1.052), Kadić kosa, Lipovska reka.
Vode.
Rečice i potoci su: Strmačka reka, Batotska reka i potoci: Gluvarski, Krkanovački, Savićki, Šljivanski, Grčki, Stari, Janićki, Ravanički potok. Poznatiji izvori su: Slatina, Siga vodica i Izvorak. "U planini" su jaki hladni izvori: Ajdučka voda u Lepoj godi i Studenac "u Male lipe".
Zemlje i šume.
Delovi seoskog atara nazivaju se: Koputica, Milenkovićko preslo, Rode, Savićka čuka, Ravanica. Na brdima Glavaru i Lepoj gori su državne bukove šume.
Tip sela.
Seoske kuće izdižu se na stranama brda ili su u podnožju brda u međama seoskim, dok ih nema u dolinama rečica i potoka. Kuće su na Rasju, Ristićkom bregu, Milenkovićkom brdu, Đuričkoj čuki, Mikuljanskoj čuki, Janićkom brdu ispod Lepe gore, Vrškovca i Babinog brega.
Kućne grupe udaljene su 300 –1.000 m jedna od druge. Osam grobalja sela Batota su: na Čuki, Gradištu, Vrškovcu, Lepoj gori, Lazu, Janićkom brdu, Naslonu i Rasju.
Godine 1837. ima 26 kuća sa 36 poreskih glava; 1874 – 67 kuća; 1921 – 26 domaćinstava e 621 članom; 1948 – 121 domaćinstvo sa 1.007 članova.
Starine u selu.
U selu su mnogi tragovi ranijeg života. U Selištu (Strijićkim livadama) je staro Vučino groblje. Prema predanju, Vučino groblje ostalo je od ranijih seoskih stanovnika "Džidova" – Jevreja. U Rasju, u blizini kuća Bajagića (Radonjića) je "džidovsko groblje". U njemu su se kopali sami Džidovi (Jevreji).
U Grčkom potoku jedno staro groblje je "grčko" groblje. U grčkom groblju, kao i u starom groblju (u Janićkom potoku) sahranjivani su Grci.
Niže kuće Borisava Ristića je staro seosko groblje, groblje predaka današnjih stanovnika. U Starom selu su neravnine, veća i manja ulegnuća. Po predanju, ovde je bilo naselje. U Rasju, na Kućetinama, nema vidnih ostataka naselja.
U Stojićima stajala je dugo vremena crkcina Nikoljača, hram posvećen Sv. Nikoli letnjem. Godine 1931. na crkvini je podignuta crkvica-hram poisvećen istom svecu. U Košutici, pod Kadić kosom, priča se da je bila neka velika kuća s podrumom. Manastir Strmac s crkvom posvećen Bogorodičinim roditeljima Joakimu i Ani, priča se, podigli su "davno" monasi iz razorenog manastira Sv. arhiđ. Stefan u Lepencu, "bili su izbegli u planinu Lepu goru". Prema objavljenim podacima manastirska crkva je izgrađena 1865. godine. Crkva nije proučena. U Ravaničkom potoku, u mestu "Selce" Batoćani su živeli u zbegu, u ratu 1876.godine.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Savići – Radosavljevići (15 kuća, Mitrov dan i Sv. pror. Jeremija) i:
-Stojići (4 kuće, Sv. Nikola) vratili su se iz bežanije iz Levča. Tamo su izbegli u vreme Karađorđevog vojevanja.
U doba opštih pokreta naših naroda u 17. Veku u selu su se nastanili:
-Đurići, Miloševići, Janići, Bajagići – Radonjići (22 kuće, Sv. Arhangel). Janići i Bajagići prislužuju "Velji" Gospođindan. Svi ovi su od plemena Morače.
Oko pola veka posle Moračana Došli su:
-Košutanci–Zdravkovići (11 kuća Sv.arhiđ.Stefan), su od Krstojevića iz Čajetine na Kopaoniku. Jedan rod s Košutancima–Zdravkovićima su Čajetinci u Dobroljupcima u Aleksandrovačkoj Župi i Čajići u Brusu. Krstojevići u Čajetini najdaljom starinom su od plemena Kuča.
Posle 1750. godine u Batote je prešao iz Trećaka Boško Andrejić, predak današnjih:
-Boškovića — Andrejića (7 kuća, Sv. Nikola i Sv. Agatonik) i Rista Mečkar, praded Borisavu Ristiću (rođen 1875. godine), od Mečkara iz Drenove. Od Ristinih sinova: Marka, Đoke, Todora i Save su današnji
-Ristići, Markovići, Đokići i Todorovići (14 kuća, Sv. Nikola i Sv. Agatonik).
Posle Riste Mečkara u selu se nastanjuje predak današnjih:
-Jočića (9 kuća Sv Toma i Tomina nedelja), iz Igroša u Aleksandrovačkoj Župi.
Posle rata 1877/78. u selu se nastanjuju:
-Bačićani – Milenkovići (3 kuće, Sv Vračevi), iz Kovačice u kopaoničkoj Šalji.
-Burgija – Burgići (2 kuće, Sv. Jovan), od Burgija iz Rokca – Ivlja u Jošanici.
-Mehuljanci — Mikuljanci (2 kuće, Sv. Petka), iz Donjeg Mikuljana više Kuršumlije.
-Nikolići – Veselinovići (2 kuće, Sv. ap. i evang. Luka), iz Trnovice u Labu.
-Mitrovićima (2 kuće, Sv. Alimpije Stolpnik) došaoje otac iz Žareva y Stojiće.
-Kuliza — Petrović (1 kuća, Sv. Mina), došao je na devojku Košutanaca.
-Kuliza – Radovanović (1 kuća, Sv. Mina-Mrata), od Kuliza iz nekog sela u okolini, ušao u kuću Kulize Petrovića.
-Đokić (1 kuća, Đurđic) iz Lipovca, ušao u kuću nikoljštaka Đokića.
-Marinković i Minić (2 kuće, Tomindan i Tomina nedelja) su od Tominčana iz Igroša, srodnici Jočića u selu. Prvi se prizetio u Miloševiće, a drugi u kuću Bajagića.
-Kričak — Simić (1 kuća, Đurđic), od Kričaka iz Žunja, ušao u kuću Nikolića.
-Radmanovac (1 kuća, Sv. Vračevi) je od Radmanovaca iz Žareva.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Batote (Brus) appeared first on Poreklo.