Poreklo stanovništva sela Dupci (i zaseoci — Mošute, Krivi Brod, Kovioce), opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Dupci su na stranama doline Rasine, u podnožju Kremenjaka i Čuke (Kostićke čuke) i Oble glave (624m).
Mošute su na desnoj strani rečne doline pod Gradištem.
Krivi brod je na levoj strani rečne doline pod Velikim brdom.
Kovioce je na desnoj strani doline Koviočke reke, sa kućama na stranama brda Berde.
U međama sela i njegovih zaselaka su: Obla glava, Šiljak, Mikuljanska čuka (803m), Drenjački potok, Veliko brdo, Kremenjak, Berda (509m) i Čuka (Kostićka čuka).
Vode.
Reka je Rasina, a rečice i potoci su: Strnička reka, Koviočka reka, i potoci: Dubački, Stanićki, Biserčićki i Kačarevićki potok. Vode se nazivaju: Lazićki izvori u Krivom brodu, Tačićki izvor u Mošutama, Biserčićki izvor, Školska česma, Biserčićka česma, Izvor "u Ševe luke", Vučkovićki izvor, Kljajićki izvor u Dupcima. Pije se voda sa osam bunara.
Zemlje i šume.
Delovi atara imaju nazive: Rosulje, Bačište, Prisoje, Mošute, Radoševica, Smolenovica, Gradište, Drenjak – Drenjačka čuka, Peoš, Ćava i Vraca.
Tip sela i zaseoka.
U Dupcimaje kraj Peoš, inače nema nikakve podele sela. Zaseoci Mošute, Krivi Brod i Kovioce su zasebna naselja udaljena od najbližih kuća u selu po desetak minuta hoda. Dubačko i Peoško groblje je u prisoju. Koviočko groblje je u reci (Koviočkoj reci). Groblje Krivoga Brodaje na mestu zvanom Pećanac. Mošutsko groblje je pod Gradište.
Istorijat sela.
Selo Mošute u kruševačkoj nahiji zapisano je 1769. godine u Devičkom katastihu.
Godine 1833. naselje Mošute imalo je 4 kuće, sa 6 oženjenih i 11 neoženjenih; 1874. ima 14 kuća.
Godine 1833. Krivi Brod ima 4 kuće sa 5 oženjenih i 7 neoženjenih; 1874 – 9 kuća.
Godine 1833. u Koviocima ima 18 kuća; 1948 – u Koviocima je 55 domaćinstava sa 374 člana.
Godine 1833. u Dupcima ima 7 kuća s 9 oženjenih i 10 neoženjenih; 1859 – 43 kuće sa 52 poreske glave; 1874 – 17 kuća; 1921 – 104 domaćinstva sa 674 člana; 1948 — 93 domaćinstva sa 623 člana.
Prema ispitivanjima 1949. godine bilo je kuća: u Dupcima s Peošom 59, u Mošutama 16, Krivom Brodu 14, Koviocu 45, svega kuća 134.
Starine u selu.
Na Gradištu su ostaci manjeg utvrđenja od čvrste građe, danas skoro potpuno razorenog. Niže Gradišta, u Mošutskom potoku nedavno je otkopana stara crkcina "Vidovača". Crkva je bila posvećena svetom knezu Lazaru – Vidovdan. U reci je otkopana stara crkvina. Crkva je bila posvećena Sv. ap. Petru i Pavlu.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
U Velikoj seobi krajem 17. veka doselili su se preci:
-Tačića, Tanaskovića i Vulića (5 kuća, Sv. Ćirik) iz nekog sela u Polimlju u Vasojevićima.
Čitav vek posle Tačića u selu se nastanjuju:
-Zbiljići (3 kuće, Sv. Arhangel i Velika Gospođa), su od Tatića iz Brzeća.
Doselili su se posle 1850 godine:
-Vasiljkovići i Timotijevići (3 kuće, Sv. ap. i evan. Luka i Markov dan) iz Ćelija u Donjoj Rasini.
-Stošovići (2 kuće, Sv. Arhangel i Velika Gospođa) iz Igroša u Aleksandrovačkoj Župi, a daljim su poreklom iz plemena Morače.
-Kovačevići (2 kuće, Sv. Alimpije Stolpnik) su iz Igroša.
-Raičevići (1 kuća, Sv. Ćirik) od Raičevića iz Strojinaca prešao na imanje Radivoja Biserčića.
Gore navedeni rodovi su u Mošutama.
U Krivom Brodu:
-Lazići i Đokići (7 kuća, Sv. Nikola), izdaju se za starince.
-Radovići (3 kuće, Lazarev dan, Sv. arhiđ. Stefan i Sv. Alimpije Stolpnik) ušli su u Ugljareviće, izumrle po muškoj liniji.
-Đolići (2 kuće, Sv. arhiđ. Stefan). U jednu njihovu kuću ušao je prizet:
-Stojanović (Sv. Nikola). Stefan Stojanović je iz Bogiša u Donjoj Rasini.
Radovići i Đolići su nepoznatog porekla.
Oko sredine 19. veka nastanili su se:
-Žure – Žurići ili Đokići (2 kuće, Sv. Arhangel i Velika Gospođa) iz Đerekara kod Blaževa, a starinom su od bratstva Žura iz plemena Morače.
U Dupcima su:
-Topalovići, Šiljići i Vuškovići (17 kuća, Sv. Jovan).
-Đokići (14 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik). Njihov predak došao i služio u Šiljićima. Oženio se od Šiljića i zakućio.
Antić (l kuća, Đurđic).
Gore navedeni rodovi su doseljeni, ali ne znaju oblast i mesto porekla. Ostali rodovi znaju svoje poreklo.
-Biserčići (8 kuća, Miholjdan i Sv. Agatonik). Najdaljom starinom su "od mora – iz Dalmacije". Otud su njihovi daleki preci došli u Mojstir u Štavici (na Gornjem Ibru). Iz Mojstira neke njihove porodice odselile su se u Drenicu. Kad predak Jakov "ubije Turčina" izbeže u Goč, selo na planini Goč nad Vrnjačkom Banjom. Bojeći se osvete srodnika ubijenog Turčina naseli se u Dupce. Kasnije osvetnici ubijenoga sačekaju u selu Botunju Jakova i ubiju ga iz zasede. Velimir Biserčić, rođen 1890. godine, nabraja pretke: Jakov –Ilija — Nikita-on, Velimir – Marko – Petar, dete.
Oko sredine prošloga veka doselili su se:
-Kačarevići (5 kuća, Sv. Jovan Zlatousti i Sv. Jovan letnji), iz Bugarskog Dola – Borčana na Kopaoniku. Njihovi srodnici su Bugari u Sagonjevu, kraju Bugarima; Dubovci (Lukići i Markovići) u Brđanima i Dubovci u zaseoku sela Rakovca — Dubovcima. Starinom su iz Dubovca u Drenici.
Pretka Kljajića iz Lopaša u Moravi trsteničkoj doveli su Biserčići, da bi imali prijatelja nablizu. Danas ima
-Kljajića (4 kuće, Sv. Toma, Tomina nedelja i Preobraženje).
U vremenu od 1850. godine do danas nastanili su se:
-Prajzović (1 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik i Đurđevdan) iz nekog sela u Levču.
-Đolić (1 kuća, Sv. arhiđ. Stefan) je iz Krivog Broda.
-Mečkar Milosavljević (1 kuća, Sv. Alimpije Stolpnik i očina slava Sv. Nikola), od Mečkara iz Lepenca, prešao na imanje Prazojevića.
U Koviocima su:
-Makragići (14 kuća, Sv. Đorđe iĐurđev dan). Starinci su.
-Radmanovići i Radojevići (9 kuća, Sv. Vračevi) su iz Radmanova. Daljim poreklom su iz Kovačice u kopaoničkoj Šalji, a starinom iz Crne Gore.
-Lazići (6 kuća, Mitrov dan i Sv. pror. Jeremija), od Savića iz Batota.
-Veljini (7 kuća, Sv. Jovan Zlatoust) su jedan rod s Kačarevićima u Dupcima.
-Burgije — Burgići (3 kuće, Sv. Jovan zimski) su od Burgića iz Batota.
-Mečkari: Jevtići i Janići (3 kuće, Sv. Nikola) su od Mečkara iz Lepenca.
Posle 1900. godine došli su:
-Markovići (3 kuća, Sv. ap. i evang. Luka) iz Ćelija u Donjoj Rasini, na Makragićko imanje.
Napomena:
-Zbilje, Zbiljići... Oni su od Tatića iz Brzeća, daljim poreklom iz Tate, Bozonovog brata iz Bozoljina kod Blaževa. Tatova su braća Šinda i Iveza. Četiri brata: Bozon, Šinda, Tato i Iveza došli su na "Kopaonik" iz Severne Albanije, misle na plemena Gruda, a u Grude iz Morače, od plemena Morače. Tatići, Zbilje i Žure su jednog porekla. Po svemu sudeći Žure — Žurići su staro stanovništvo. Njihova stara slava je "Velji Gospođin dan" – Velika Gospođa. I hram starog Moračkog manastira je Velika Gospođa. Tek pod uticajem novih Moračana potomaka rodonačelnika Bogića Žure uzimaju da proslavljaju Sv. Arhangela kao veliku slavu, dok staru slavu Veliku Gospođu prislužuju. Prema prikupljenim podacima Žure — Žurići i njihovi krvni srodnici u naše vreme proslavljaju Veliku Gospođu kao i "veliku" slavu Sv. Arhangel. Navodim samo primere: Tatići u Žiljcima i Ivezići u Maloj Grabovnici.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Dupci (Brus) appeared first on Poreklo.