Poreklo stanovništva sela Rakovac (i zaseoci Drenje i Dubovci), opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
RAKOVAC
Položaj sela.
Selo Rakovac je istočno od Dubovaca, u izvornom delu i na desnoj strani (prisojnoj) Dubovkog potoka.
Vode.
Osim Dubovskog potoka su potoci Kričev i Crni potok. Vode imaju ova imena: Čelin, Izvor u Tomića i Jankovićki izvor.
Zemlje i šume.
Pojedina mesta u ataru sela nazivaju se: Rakovac, Tegovište, Velji krš, Orlović, Lisički krš. Bačije su na Vrletnjaku, Mekoj presli, Crnom vrhu i Ciganskoj reci.
Groblje je u Dubovskom potoku.
Godine 1812. Rakovac s Crnom Glavom spadao je u knežinu Jošanicu, Nahiju novopazarsku.
Godine 1874. sam Rakovac ima 21 kuću. Godine 1891. Rakovac sa zaseokom Drenjem ima 99 poreskih glava. – 1921. u Rakovcu je popisano 29 domaćinstava e 283 člana, a 1948 — 39 domaćinstava s 427 članova.
Poreklo stanovništva.
Rodovi.
"Ima više od dve stotine godina" kako su se doselili preci današnjih Era, poznatijih pod prezimenima:
-Jovanovići, Tomići, Jankovići, Dimitrijevići, Ristovići, Andrejići i Glišovići (21 kuća, Sv. ap. i jev. Luka, Markov dan i "Savin dan"– Sv. Sava). Doselili su se u Rakovac iz Moravičkog Starog Vlaha i smatraju se osnivačima Rakovca u Jošanici.
Napomena priređivača:
Filip Jovanović Era (Rakovac, 1821–Kruševac, 27. Septembar 1911), poznati kruševački trgovac, najbogatiji čovek u Okrugu, milioner, narodni poslanik, zadužbinar. Njegov ovlašćeni potpisnik u trgovini je bio Kosta F. Jovanović (Rakovac, 1869–Kruševac, 7. marta 1892), trgovac, gradski odbornik, osnivač i član humanitarnog fonda za pomoć sirotih đaka, član Trgovačke omladine, član pevačke družine "Obilić" u Kruševcu i dr.
DRENJE
Položaj zaseoka.
Na desnoj strani doline reke Jošanice, upravo na ulazu, kad se ide iz Jošaničke banje, u Jošaničku usku i divljačku dolinu — Drenjsku klisuru, je velika kućna grupa pod Vitušem (1289 m). Voda je Izvor kod Pečkićkih- Punošićkih kuća.
Zemlje i šume.
Njive i livade su oko kuća u potesu Drenju. Ispašaje na brdu više kuća.
Istorijat naselja.
Godine 1812. "selo" Drijen spadalo je u knežinu Jošanica i Nahiju novopazarsku.
Godine 1874. Drenje ima 12 kuća. Po Popisu od 1921. u Drenju je 21 domaćinstvo sa 173 člana, a po Popisu od 1948. — 26 domaćinstava c 228 članova.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
U velikoj seobi krajem 17. veka doselili su se:
-Vujići (1 kuća, Sv. Ćirik -Ćirilovdan), iz Drenice – "od Vučitrna". Posle rata 1914/ 1918. g. neke porodice od ovih Vujića odselile su se u Gornje Stanovce, selo na vučitrnskom Kosovu.
Ubrzo za Vujićima u selo su se doselili:
-Bekčići (23 kuće, Sv. Nikola zimnji i letnji) iz Berberišta na Rogozni, da u Drenju postanu bekči-bekčije, stražari i čuvari koji se brinu o bezbednom prolazu Drenjskom klisurom.
U Bekčiće je "na mirazu":
-Dubovac (1 kuća, Sv. Jovan Zlatoust i Sv. Jovan Preteča), iz zaseoka Dubovaca.
DUBOVCI
Položaj zaseoka.
Mali zaseok istočno od Drenja, u podnožju Kuline; druga imena: Dubovska kula, Obođe, Jerinin grad, na desnoj (prisojnoj) strani Dubokovskog potoka.
Vode.
Pije se samo voda sa izvora.
Zemlje i šume.
Njive, livade i ispaša su oko kuća.
Ime zaseoka.
Ime zaseoku dali su doseljenici iz Dubovca u Drenici.
Starine u naselju.
Na istaknutom položaju – glavici strmih strana (1.055 m), visoko nad Drenjskom klisurom su razvaline kule od kamena i na stancu kamenu. Kula sa stalnom posadom bila je podignuta radi zaštite puta dolinom Jošanice.
Poreklo stanovništva.
Rodovi.
U zaseoku su sami:
-Dubovci (13 kuća, Sv. Jovan Zlatoust i Sv. Jovan Preteča). Doselili su se u Velikoj seobi, iz Dubovca u Drenici.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Rakovac (Raška) appeared first on Poreklo.