Poreklo stanovništva sela Crna Glava (i zaseoci Đorđevići, Mečkari i Dolovi), opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine - izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
CRNA GLAVA
Crna Glava je pod brdom Baurinom čukom (1478 m) (Napomena: Na karti "Borina čuka“) i na desnoj strani doline Gobelske reke. Brda su: Šaklaman, Jensko brdo Bogavčeva čuka, Crni vr', Mali vr“, Osredak, Kamenska čuka, Bogova stena, Ružina stena.
Vode.
Rečice i potoci su: Gobeljska reka, Pranički, Dolovački, Veliki, Studenički i Krivački — Klopački potok. Vode imaju nazive: Popov izvor, Petrov izvor i Izvor u Svinova; na karti "Svinovica".
Zemlje i šume.
Pojedina mesta u ataru sela zovu se: Mišak, Stružnice, Bare, Velja ravan, Gavežnica, Staro selo, Gnjilača, Plošta, Krivak, Milijevac, Vedrica, Čisto brdo, Garine, Jabukovišta, Ivova glava, Doštice, Široki do, Dudin do, Petakalište, Gornje strane, Ostri krš. Bačije su na Mrkoni (1.105 m), Velikoj steni, Manitom lazu i "Na Poljana".
Ime selu.
Ime selu Crna Glava dali su stari doseljenici iz sela Crnoglava kod Stoca u Hercegovini. Godine 1912. Crna Glava spadala je u Knežinu Jošanicu i nahiju novopazarsku.
Godine 1891. Crna Glava sa zaseokom Mečkarima ima 86 poreskih glava; 1921. u Crnoj Glavi popisano je 21 domaćinstvo e 239 članova; 1948 – 48 domaćinstava s 513 članova.
Starine.
U mestu Šaklamanu vide se neravnine, veća i manja ulegnuća; "rupe" na mestima nekadašnjih kuća i zgrada. Zna se da su u Šaklamanu dugi niz godina živeli neki Šaklamani i da su se odavde odselili u Vlasinu.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
Pre Velike seobe iz Crnoglava kod Stoca došaoje neki Živko sa sinom Trivunom. Nastanili su se u mestu – današnjem Starom selu. Docnije njihovi potomci iz Starog sela izmestili su se s kućama u današnje mesto. Od Živka i Trivuna su današnji:
- Crnoglavci, poznatiji po prezimenima:
-Trivunovići, Vukosavljevići, Josijevići, Matići, Maksimovići, Dišići (29 kuća, S. Arhanđeo u novembru; Joakim i Ana i Mala Sv. Ana).
-Đorđevići (1 kuća, Sv. ap. i evg. Luka i Markov dan), od Đorđevića, iz zaseoka istog imena došao je "na masu" Crnoglavaca.
Zaselak ĐORĐEVIĆI
Kuće ovog malog zaseoka su pod Konjskim brdom.
U zaseoku su Đorđevićki potok i Izvor u Đorđevićima.
Njive i livade su niže kuća, a više kuća u potesu Đorđevićima je zaseočka utrina. Bačije su na Kamenitoj glavi. Groblje je ne Konjskom brdu.
Poreklo stanovništva.
Osnivači zaseoka su:
-Đorđevići (13 kuća, Sv. ev. Luka i Markov dan). Doselili su se u vreme Ustanka (1804) od Novog Pazara.
Zaselak MEČKARI
Zaselak je pod brdom Samim dubom, visoko na levoj strani doline reke Jošanice.
Pije se samo voda s izvora.
Potesi imaju ove nazive: Martin breg, Luke Dojčevina, Čubrina lokva. Grolje je na mestu Karadže.
Ime zaseoku vezuju za poznatu priču o dvojici lovaca u lovu na medveda. Godine 1891.
Mečkari c Crnom glavom imali su 86 poreskih glava, a po popisu od 1921. zaselak Mečkari imao je 12 domaćinstava s 97 članova.
U groblju zaseoka vide se tragovi temelja nekadašnje crkvice.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Mečkari: Milojevići, Atanaskovići, Lazići (4 kuće, Sv. Nikola zimnji i Sv. Agatonik, 22. avgusta), potomci su braće "čuvenih" lovaca Radonje i Radivoja, starih doseljenika iz zaseoka Lačno(j)evića u Badnju, na kopaoničkom području sliva Ibra. Najdaljom starinom su od plemena Kuča. Mečkari su se mnogo selili i na razne strane. Od iseljenih Mečkara su: Milojevići-Lačnevci y Vojmilovićima u Plani; u Aleksandrovcu; Milosavljevići u Lepencu; Mečkari-Ristići i dr. u Batotama.
U Mečkare su ušli:
-Pribanovići i:
-Vesići (3 kuće, slava zemlje Sv. Nikola zimnji), od Pribanovića iz Jelakca, "na mečkarsko" (imanje).
-Radulović (1 kuća, Sv. Arhanđeo, u novembru i "slava miraza" Sv. Nikola), prešao je iz Jelakca.
-Pigarići (1 kuća, Sv. Arhangeo, Joakim i Ana i Mala Sv. Ana), su od Crnoglavaca iz Crne Glave.
-Gvozdenović (1 kuća, Sv. Nikola), novi doseljenik "od Pazara" (Novog Pazara), prizetio se u mečkarsku kuću.
Zaselak DOLOVI
Mali zaselak (ima 3 kuće) je u Dolovačkom potoku.
Njive i livade su oko kuća.
Svakako zbog blizine Dolovčani sahranjuju u groblju susednog sela Rakovca.
Poreklo stanovništva.
Rodovi: U zaseoku su samo:
-Jakovljevići (3 kuće). Prešli su iz Crne Glave sredinom prošlog veka (XIX). Jedan su rod sa Crnoglavcima.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Crna Glava (Raška) appeared first on Poreklo.