Poreklo stanovništva sela Margance, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Margance leže pored stare srpsko-turske granice. Kuće su raspoređene po zemljištu u izvorištu Marganske Reke, koja postaje od tri potoka: Balinačkog, Preslapskog i Ružinskog. Susedna naselje su: Margance u slivu Pčinje, Lepčince i Punuševce.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće sa potoka i izvora. Poznatiji izvori su: Vaganče, Tamnjanuga i dr.
Zemlje i šume.
Potesi na ataru nose ove nazive: Poljakov Čukar, Pojište, Ržište, Stamenkov Čukar, Rbina, Pločak, Sv. Trojica, Preslap i Ćajin Krst.
Tip sela.
Margance je selo razbijenog tipa i deli se na mahale čija su odstojanja znatna. Mahale su: Balinica, Ržište i Lingurska.
Margance je 1955. godine imalo ukupno 19 domaćinstava.
Postanak sela i prošlost.
Margance u slivu Južne Morave osnovno je krajem XVIII ili početkom XIX veka. Osnivači su bili preci rodova Šodinci i Lingurci. Godine 1878. u Margance su došli drugi rodovi. Margance u slivu Južne Morave i susedno Margance* u slivu Pčinje do pomenute godine činili su jedno naselje. Tada je preko njegovog atara povučena srpsko-turska granica, koja je selo razdvajala na dva dela. Margance u Gornjoj Pčinji, koje je veće, počelo se zvati Tursko a Margance u Vranjskoj Kotlini počelo se zvati Srpsko. Kao posebna naselja ona su ostala i po oslobođenju 1912. godine.
*Margance u slivu Pčinje pripada opštini Trgovište.
Seoska slava je Sv. Trojica. Groblje ovog sela je zajedničko sa grobljem Marganca u Gornjoj Pčinji i Punoševca u slivu Južne Morave. Nalazi se na temenu razvođa, kojom je vodila granica između Srbije i Turske.Tu su ranije bili stari grobovi. Do groblja je mesto Ćajin Krst.
Potes Sv. Trojice je uzvišenje iznad sela. Tu je jedan stari hrast i kapelica sagrađena 1950. godine.
Poreklo stanovništva.
Rodovi su:
-Šodinci, Nikoljdan, su doseljeni odnekuda.
-Lingurci, Aranđelovdan. Rod je osnovao neki deda Stoša. Ne zna se odakle je bio doseljen.
-Čorbinci, Sv. Alimpije Stolpnik. Pre oko sto godina iz Šajinca u Gornjoj Pčinji prešli su u pčinjsko Margance. Doselio se predak Veličko: Zdravko, 37 godina – Jefta – Stanko – Veličko. Godine 1878. godine prešli su u Margance u slivu Južne Morave.
-Anđelkovci, Sv. Alimpije Stolpnik, činili su jedan rod sa Čorbincima.
-Milkovci, Nikoljdan, potiču od pretka Anđelka. On se doselio krajem XVIII veka iz Romanovaca u Skopskoj Kotlini: Stojko, 78 godina – Toma – Raša – Stojko – Anđelko. Anđelko je u Romanovcu „utepao Turčina“ i zato je došao u Vranje. Vranjski paša uputio ga je da se naseli u pčinjsko Margance, jer je tamo bila „pustinja“. Godine 1878. prešli su u Margance u slivu Južne Morave.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
The post Poreklo prezimena, selo Margance (Vranje) appeared first on Poreklo.