Quantcast
Channel: Poreklo
Viewing all 2195 articles
Browse latest View live

Poreklo prezimena, selo Aržano (Cista Provo)

$
0
0

Aržano je selo u Dalmaciji, između Sinjskog i Imotskog polja. Pripada opštini Cista Provo. Nalazi se na državnoj granici Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom.

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska prezimena

 

VAŽIĆ (4) – (prisutni u 18. veku)

 

Hrvatska prezimena

 

DUJMIĆ (66) – (prisutni u 18. veku)

ŽAJA/ŽAJIĆ (171) – (prisutni u 18. veku) 

JURČEVIĆ (33) – (prisutni u 18. veku)

JOVIĆ (7) – (prisutni u 18. veku)

KOTARAC (54) – (prisutni u 18. veku)

LEDIĆ (164) – (prisutni u 18. veku)

LJUBIČIĆ (161) – (prisutni u 18. veku)

MILJAK (24) – (prisutni u 18. veku)  

PIŠTELEK (27) – (prisutni u 18. veku)

PERKOVIĆ (81) – (prisutni u 18. veku)

ŠOŠIĆ (33) – (prisutni u 18. veku)

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, selo Aržano (Cista Provo) appeared first on Poreklo.


Poreklo prezimena, selo Svib (Cista Provo)

$
0
0

Svib je selo u Dalmaciji, između Sinjskog i Imotskog polja. Pripada opštini Cista Provo.

Prema navodima imotskog paroha Spiridona Margetića, iz Srpsko-dalmatinskog magazina 1861. godine, u drugoj polovini 18. veka je hajduk Ivan Bušić-Roša ubijao pravoslavce iz Sviba, Aržana i susednih sela, koji nisu prešli u katoličanstvo. Roša je ranije bio u društvu hajduka Stanka Sočivice, inače pravoslavca. Družina hajduka Roše ubila je trojicu braće Čelar, dok su u životu ostala dvojica – najstariji Ivan i najmlađi Dmitar. Pokrstila je Bodrožiće i Čondiće. Dvojica Čelara su pošteđena zahvaljujući hajduku Galiću, čiji je otac bio pravoslavac,  i koji se zauzeo za njih, pošto su bili u krvnom srodstvu.

U blizini Čelara je postojalo starinsko groblje sa ruševinom koju su zvali – crkvina, za koju se smatralo da je bila pravoslavna crkva i da je odatle uzimano kamenje za gradnju katoličke crkve.

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska prezimena

 

ČELAR (62) – (prisutni u 18. veku)

  • Od petorice braće Čelar s kraja 18. veka, ubijeni su Petar i Stjepan, od strane hajduka Roše, a kasnije i Đorđije, od strane hajduka Bekavca. Nakon tri godine, hajduk Roša je pozvao preostalu dvojicu – Ivana i Dmitra, da se pokrste, ali su oni to odbili. Spašeni su zahvaljujući hajduku Galiću. Današnji Čelari potiču od Ivanovog sina Bože i Dmitrovog sina Nikole, koji su živeli u 19. veku.

 

Hrvatska prezimena

 

BODROŽIĆ (285) – (prisutni u 18. veku) 

BRDAR (67) – (prisutni u 18. veku)

GALIĆ (153) – (prisutni u 18. veku)

ČONDIĆ (319) – (prisutni u 18. veku)

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, selo Svib (Cista Provo) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Biča (Klina)

$
0
0

Poreklo stanovništva u selu Biča, opština Klina. Prema Geografskoj enciklopediji naselja Srbije (knjiga 2, Beograd, 2001).

BIČA (430 st.). ratarsko-stočarsko (55.47 odsto agrarnog stanovništva) seosko naselje razbijenog tipa. Na izvorišnim dolinskim stranama Štupeljskog potoka, leve pritoke Belog Drima, 12 km severno od Kline. Površina atara iznosi 1.144 ha. Prostire se u visinskom pojasu 500–540 m.

Objedinjuje tri mahale: Dončiće (Gornje i Donje), Krstiće i Naseljeničku, od kojih prva ima dva dela. Spada u stara srpska naselja.

Od starina značajem se ističu ostaci crkve Sv. Nedelje, stara groblja (srpsko, latinsko, za koje se smatra da je najstarije, cigansko i sl.) i dr.

Pominje se 1485. (14 kuća) i kasnije — od 1761. do 1770, kada se meštani Srbi navode u Devičkom katastihu kao darodavci, itd.

Stanovništvo je većinom srpsko (slavi Sv. Jovana Krstitelja. Sv. Aranđela i Sv. Nikolu; seoska slava – “krsta" Spasovdan), starinačko (Dončići, Šmigići, Krstići, Ilići, Aleksići i dr.), a ima i drugih nacionalnosti – Albanci (Hoti i dr.), Crnogorci (doseljeni posle 1 svetskog rata), Romi (Bajraj – 3 kuće) i dr.

Sredinom 1999. god imala je 40 srpskih i crnogorskih kuća koje su tada pod pritiskom i terorom Albanaca raseljene. Indeks demografskog starenja (15) kreće se u rasponu od 0,1 (1961) do 0,2 (1981). U selu Biča su rođeni Obrad Dončić, poznati profesor slavistike u Londonu, i Miloje Dončić, pesnik mlađe generacije. Iz ovog sela je poreklom i košarkaš Luka Dončić (1999), reprezentativac Slovenije.

Električno osvetljenje dobija 1966, a vodom se snabdeva iz kopanih bunara. Ima dva privatna mlina, dve prodavnice i dr. Agrarna proizvodnja je uglavnom u funkciji zadovoljavanja sopstvenih potreba ("svaštarska"). U ataru su utvrđena nalazišta lignita.

IZVOR: Geografska enciklopedija naselja Srbije, knjiga 2, Beograd, 2001.

The post Poreklo prezimena, selo Biča (Klina) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Mihalj-Kremena (Slivno)

$
0
0

Mihalj i Kremena su danas dva posebna naselja opštine Slivno u Dalmaciji (kod Metkovića).

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Mihalj je bio većinski srpsko naselje, sa blagom prednošću Srba u odnosu na Hrvate. Tada je u sastavu Mihalja bila i Kremena.

Srbi su ranije živeli u selu Kremena uz morsku obalu, gde se pruža pogled na Pelješac. Potiču iz Popovog polja u Hercegovini. U gornjem delu Kremene, zvanom Brijeg, podigli su  1862. godine crkvu Svetog Spiridona s grobljem. Kasnije su iz sigurnosnih razloga preselili u Mihalj, s druge strane brda, u dolini Neretve. Hrvati su oduvek naseljavali donji deo Kremene, poznat kao Selo.

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska prezimena

 

KADIJEVIĆ (101) – (prisutni u 18. veku), Sveti Luka

KNEŽIĆ (56) – (prisutni u 18. veku), Sveti Jovan

 

Hrvatska prezimena

 

BJELIŠ (48) – (prisutni u 18. veku)

VODANOVIĆ (23) – (prisutni u 18. veku)

MAĐOR (28) – (prisutni u 18. veku)

ŠEPUT (20) – (prisutni u 18. veku)

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, selo Mihalj-Kremena (Slivno) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Gornji Stranjani (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva naselja Gornji Stranjani, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Vranići (9 kuća), Nikoljdan, doseljeni 1842. godine ne zna se odakle.

-Garabinovići (8), Nikoljdan, doseljeni 1840. godine iz Barice.

-Zajeci (1), Đurđevdan, doseljeni 1870. godine iz Kolašina.

-Mandići (8), Savindan, doseljeni 1850. godine, ne zna se odakle.

-Novakovići (4), Nikoljdan, ne znaju vreme i mesto doseljevanja.

-Novoseli (10), Aranđelovdan, doseljeni 1867. godine iz Morače.

-Popovići (1), Đurđevdan, doseljeni 1860. godine iz Drobnjaka.

-Sarići (3), Aranđelovdan, doseljeni 1865. godine, ne zna se odakle.

-Simići (1), Đurđevdan, doseljeni 1850. godine, ne zna se odakle.

-Slovići (1), Jovanjdan, doseljeni 1939. godine iz Vodica.

-Trnčići (2), Nikoljdan, doseljeni 1855. godine, ne zna se odakle.

-Čpajci (15), Tomindan, doseljeni 1830. godine, ne zna se odakle.

Ukupno 63 porodice.

Muslimanskih porodica nema.

 

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

 

The post Poreklo prezimena, selo Gornji Stranjani (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Gostun (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva naselja Gostun, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Muslimani:

-Ahmetovići (14 kuća), kažu da su ovde od 1389. godine.

-Jukovići (21), kažu da su ovde od 1389. godine.

-Kujovići ((1) su doseljeni 1955. godine iz Orahovice.

-Sadikovići (1) su doseljeni 1957. godine iz Zastupa.

-Suljevići (1) su doseljeni iz Kanje, ne zna se kada.

-Tumbul (1), ne znaju vreme i mesto doseljavanja.

-Haznadari (5) su doseljeni iz Sjerogošta, ne zna se kada.

-Halilovići (1) su doseljeni iz Dobrakova, ne zna se kada.

Ukupno 46 porodica.

Pravoslavnih porodica nema.

 

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

 

 

 

The post Poreklo prezimena, selo Gostun (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Grobnice (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva naselja Grobnice, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Bogdanovići (9 kuća), Aranđelovdan, doseljeni iz Pipera, ne zna se kada.

-Vranići (2), Nikoljdan, doseljeni 1924. godine iz Stranjana.

-Vuletići (2), Nikoljdan, doseljeni iz Komarana, ne zna se kada.

-Gojakovići (12), Nikoljdan, doseljeni 1759. godine iz Komarana.

-Đurovići (1), Đurđevdan, ne znaju vreme ni mesto iz  koga su doseljeni.

-Jeftovići (1), Nikoljdan, doseljeni 1879. godine iz Komarana.

-Lazovići (1), Aranđelovdan, doseljeni iz Milakovića, ne zna se kada.

-Mandići (1), Savindan, doseljeni 1929. godine iz Stranjana.

-Pušice (5), Savindan, doseljeni 1873. godine iz Morače.

-Rakonjci (3), Nikoljdan, doseljeni 1935. godine iz Goračića.

-Simićevići (2), Nikoljdan, doseljeni 1869. godine iz Kolašina.

Ukupno 39 porodica.

Muslimani:

-Alibegovići (1), ne znaju vreme ni mesto odakle su doseljeni.

-Koštrebe (4), doseljeni 1809. godine, ne zna se odakle.

Ukupno 5 porodica.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Grobnice (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Donji Stranjani (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva naselja Donji Stranjani, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Alađus (2 kuće), Nikoljdan, doseljeni 1853. godine iz mesta Piperi.

-Bakovići (4), Nikoljdan, doseljeni 1912. godine iz Kolašina.

-Vranići (1), Nikoljdan, doseljeni 1875. godine, ne zna se odakle.

-Đekići (3), Ličindan, doseljeni iz Kovrena, ne zna se kada.

-Mandići (2), doseljeni 1914. godine iz Sjenice

-Mrdaci (4), Nikoljdan, doseljeni 1850. godine iz Drobnjaka.

-Pušice (8), Stevanjdan, doseljeni 1835. godine iz Zavinograđa.

-Filipovići (14), doseljeni 1823. godine iz mesta Kuči.

-Španji (1), Đurđevdan, doseljeni 1850. godine iz mesta Kričak.

Ukupno 39 porodica.

Muslimani:

-Alilovići (18), doseljeni 1870. godine, ne zna se odakle.

-Kučevići (1), doseljeni 1890. godine, ne zna se odakle.

-Strikovići (10), doseljeni 1840. godine iz Đurđevića Tare.

-Suljovići (9), doseljeni 1790. godine iz Kukulja.

-Tabakovići (8), doseljeni 1795. godine iz mesta Podpeće.

Ukupno 46 porodica.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Donji Stranjani (Prijepolje) appeared first on Poreklo.


Poreklo prezimena, selo Zavinograđe (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Zavinograđe, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Đekići (1 kuća), Lučindan, sdoseljeni iz Rovca, ne zna se kada.

-Lelovići (1), Đurđevdan, doseljeni 1858. godine iz Drobnjaka.

-Marinkovići (1), Đurđevdan, doseljeni iz Stranjana, ne zna se kada.

-Matovići (1), Nikoljdan, doseljeni 1925. godine iz Jabuke.

Ukupno 4 porodice.

Muslimani:

-Adilovići (2), doseljeni 1942. godine iz Vraneša.

-Gojkovići (1), doseljeni 1957. godine iz Komarana.

-Jejine (23) ne znaju vreme a ni mesto odakle su doseljeni.

-Kadušići (1), doseljeni 1949. godine iz Trijebine.

-Kozice (23), doseljeni iz Kozica, ne zna se kada.

-Mrmići (1) ne znaju vreme a ni meto odakle su doseljeni.

-Sakići (5) ne znaju vreme a ni meto odakle su doseljeni.

-Solakovići (1), doseljeni 1912. godine iz Sjenice.

-Trepalovci (1), doseljeni 1925. godine iz Stranjaana.

-Ćosovići (1) ne znaju vreme a ni meto odakle su doseljeni.

Ukupno 59 porodica.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Zavinograđe (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Ivezići (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Ivezići, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Aničići (3 kuće), Nikoljdan, doseljeni 1927. godine iz Pljevalja.

-Bujaci (7), Đurđevdan, doseljeni 1927. godine iz Kozice.

-Gruščevići (7), Đurđevdan, doseljeni1919. iz Prošćenja.

-Gojaci (4), Nikoljdan, doseljeni 1815. godine iz Kuči.

-Zajaci (8), Đurđevdan, doseljeni 1924. godine iz Barica.

-Joksovići (1), Nikoljdan, doseljeni 1925. godine iz Pljevalja.

-Purići (2), Aranđelovdan, doseljeni 1925. godine iz Pljevalja.

-Rmandići (2) Petrovdan, doseljeni 1926. godine iz Polja.

-Terzići (1), Aranđelovdan, doseljeni 1926. godine iz Pljevalja.

-Ćirovići (2), Aranđelovdan, doseljeni 1925. godine iz Pljevalja.

-Fuštići (1), Kraljevdan, doseljeni 1925. godine iz Polja.

Ukupno 38 porodica.

Muslimani:

-Gredići (3) su doseljeni 1927. godine iz Bijelog Polja.

-Dautovići (25) su doseljeni 1790. godine iz Graba.

-Koljići (1) su doseljeni 1885. godine iz Bjelojevića.

-Kajevići (2) su doseljeni 1930. godine iz Vraneša.

-Preljevići (3) su doseljeni 1810. godine iz Kolašina.

-Ćorići (5) su doseljeni 1750. godine iz Pljevalja.

-Hamzići (1) ne znaju vreme i ni mesto odakle su doseljeni.

Ukupno 40 porodica.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Ivezići (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Slivno i okolna sela

Poreklo prezimena, selo Zastup (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Zastup, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Draškovići (9 kuća), Lučindan, doseljeni 1923. godine iz Kolašina.

-Bojovići (4), Lučindan, doseljeni 1923. godine iz Šaranaca.

-Jankovići (2), Nikoljdan, doseljeni 1923. godine iz Kovrena.

-Krgovići (2), Mitrovdan, doseljeni 1924. godine iz Mojkovca.

-Tomovići (2), Nikoljdan, doseljeni 1925. godine iz Vraneša.

-Čurovići (3), Aranđelovdan, doseljeni 1925. godine iz Morače.

Ukupno 22 porodice.

Muslimani:

-Alomerovići (9) su doseljeni 1759. godine iz Lipova.

-Baliagići (1) su doseljeni 1931. godine iz Pavinog Polja.

-Bahori (5) su doseljeni 1926. godine iz Kovrena.

-Brahovići (2) ne znaju vreme i mesto odakle su doseljeni.

-Dalje (3) su doseljeni 1924. godine iz Grnčareva.

-Drpljani (2) su doseljljeni 1922. godine iz Drpa.

-Kajevići (1) su doseljeni iz Breze, ne zna se kada.

-Kaljići (1) su doseljeni 1933. godine izOboda.

-Karišik (1) su doseljeni 1950. godine iz Trijebine.

-Koraći (1), doseljeni 1929. godine iz Caričine.

-Kukuljac (1) su doseljeni 1950. godine iz Oštre Stjene.

-Lukači (2) su doseljeni 1924. godine iz Vraneša.

-Mehovići (2) su doseljeni 1924. godine iz Vraneša.

-Mušovići (4) su doseljeni 1924. godine iz pavinog Polja.

-Nukovići (2) su doseljni 1924. godine iz pavinog Polja.

-Pupalovići (29 su doseljeni iz Grnčareva, ne zna se kada.

-Ramovići (4) su doseljeni 1924. godine iz nadakusa.

-Sadikovići (2) su doseljeni 1924. godine iz kovrena.

-Serdarevići (3) su doseljeni 1928. godine izVraneša.

-Suljevići (3) su doseljeni 1928. godine iz Kanja.

-Tutući (1) ne znaju kada su se i odakle doselili.

-Haznadiri (1) su doseljeni iz Sjerogošta, ne zna se kada.

-Hadžibulići (8) su doseljeni 1818. iz Trebaljava.

-Hadžići (1), su doseljeni 1928. godine iz Vraneša.

Ukupno 62 porodice.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Zastup (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Bajramovci (Kupres)

$
0
0

Poreklo stanovništva u selu Bajramovci, opština Kupres. Prema literaturi navedenoj na kraju teksta. Priredio saradnik portala Poreklo Pavo Baruh.

Glavni rodovi u selu 1991. godine:

Bosnići, 18. kuća, slave Jovanjdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, predak Bosnića je u Bajramovce došao iz okoline Drvara početkom 19. veka zbog siromaštva. Bosnići su u parohiji Vukovsko, kojoj su pripadali i Bajramovci, zabeleženi na popisu pravoslavnih porodica 1882. godine. Predanje o poreklu iz Drvara potvrđuje i činjenica da Bosnića Jovanjštaka ima dosta oko Drvara. Petar Rađenović je zabeležio da ih je u tom kraju 1930.-ih godina bilo 57. domaćinstava. Zabeležio je i predanje o njihovom poreklu sa reke Bosne, po kojoj su i dobili prezime, ali da su pre dolaska u drvarski kraj živeli u Lici. Bosnića zaista ima u Lici, jer je 1915. godine zabeleženo 21. kuća Bosnića. U Lici, najviše ih je bilo u okolini Donjeg Lapca. Popis Like i Krbave iz 1712. beleži nekog kneza Bosnića u Mekinjaru kod Udbine, gde je Bosnića bilo i 1915. Moguće je da je to selo matica Bosnića. Iz njega su prvo prešli u Lapac, pa onda u okolinu Drvara.

Crnogorci, 10. kuća, slave Nikoljdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, Crnogorci su se doselili iz Crne Gore početkom 19. veka. Nakon dolaska na ove prostore, prezime su verovatno dobili po kraju iz kog su došli. Pošto nisu upamtili staro prezime, precizniju maticu ovog roda u Crnoj Gori nije moguće odrediti. U parohiji Vukovsko, kojoj su pripadali Bajramovci, Crnogorci su zabeleženi na popisu pravoslavnih porodica 1882. godine.

Krndije, 7. kuća, slave Đurđevdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, Krndije su došle oko 1830. godine iz Vagana kod Glamoča. Kao razlog preseljenja se spominje siromaštvo. Krndija na popisu pravoslavnih porodica 1882. godine ima samo u parohiji Glamoč, što baca sumnju na vreme njihovog dolaska u Bajramovce. Milojević je istraživao i selo Vagan, gde je našao Krndije koje su ostale u selu. Kod Krndija iz Vagana je zabeležio predanje o njihovom ranijem prezimenu Kantarević,kao i predanje po kome su u Vagan došli iz sela Plavno kod Knina u Dalmaciji početkom 19. veka. Kantarevića tokom 20. veka na području opštine Knin nije bilo. U Plavnu postoji porodica Kantara, ali ta porodica slavi Lučindan i nije jasno da li je ta porodica povezana sa Krndijama. I u Bosanskoj Krajini ima Kantara, ali oni slave Jovanjdan i Lučindan.

Kuraljušići, 16. kuća, slave Nikoljdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, Kuraljušići su došli sa Duvanjskog polja u prvoj polovini 19. veka. Predak im je bio kmet bega Džepara iz Livna, a od njega je otišao prvo u Ljušu koja se nalazi u opštini Šipovo, na zemlju bega Pašića iz Gornjeg Vakufa. Nakon toga se preselio u Bajramovce. Predanje o vremenu dolaska potvrđuje činjenica da se na popisu pravoslavnih porodica 1882. godine Kuraljušići pominju u parohiji Vukovsko, kojoj su Bajramovci pripadali. Samo prezime Kuraljušić se u 20. veku ne sreće u opštini Tomislavgrad, pa nije sigurno da li su se i na Duvnu prezivali Kuraljušić. U tom kraju je bilo nekoliko većih rodova Nikoljštaka, i zbog toga nije moguće odrediti staro prezime Kuraljušića.

Marići, 18. kuća, slave Đurđevdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, predak Marića je došao iz Hotkovaca kod Glamoča sredinom 19. veka. Došao je prvo u Rilić, pa onda u Bajramovce. Vreme dolaska potvrđuje popis pravoslavnih porodica 1882. godine, na kome su Marići zabeleženi u parohiji Vukovsko kojoj su pripadali Bajramovci. Po istom predanju, staro prezime ovih Marića je bilo Dosadović. Prezime Dosadović nije zabeleženo nigde kod južnih Slovena, pa je moguće da ovo predanje o njihovom starom prezimenu nije tačno.

Miličići, 5. kuća, slave Nikoljdan

Kada je 1920.-ih Borivoje Milojević obilazio Kupreško Polje, Miličići nisu znali ništa reći o poreklu, osim da su doseljenici i da su neko vreme živeli u Ljuši kod Šipova. Kod Bugojna je bilo pravoslavnih Miličića, pa se čini da bi i kupreški Miličići mogli biti poreklom od njih. Na popisu pravoslavnih porodica 1882. godine, Miličići Nikoljštaci se pojavljuju samo u parohiji Oborci kod Donjeg Vakufa.

Šebeci, 6. kuća, slave Grigorijevdan

Po predanju koje je zabeležio Borivoje Milojević, Šebeci su došli iz Babića kod Šipova krajem 18. veka. Tamo su se prezivali Labudović i imali su svoju zemlju koju su prodali, pa su onda došli na Kupres. Prezime Šebez se 1882. na popisu pravoslavnih porodica mitropolije Dabro-bosanske pominje samo u parohiji Vukovsko, kojoj su pripadali i Bajramovci. Prezime Labudović se uopšte ne pominje. Rade Rakita beleži tradiciju u selu Babići da samo rod Radovanaca ima svoju zemlju,kao i to da su najstariji rod u selu. Radovanci slave Grigorijevdan kao i Šebeci, tako da je moguće da su ove dve porodice povezane.

Ostali rodovi u selu 1991. godine:

Osim gore navedenih rodova, u selu je 1991. godine u manjem broju zabeleženo i prezime:

Ždero, 2. kuće.

 

IZVORI:

Grujić, Radoslav: "Plemenski rječnik ličko-krbavske županije." Zbornik za narodni život južnih Slavena. XXI.2 (1917)

Janjatović,Đorđe: "Prezimena Srba u Bosni", Sombor (Prosveta-Trgovina, 1993)

Kaser, Karl: "Popis Like i Krbave 1712". Zagreb: Prosvjeta, 2003.

Milojević, Borivoje Ž: "Kupreško, Vukovskok, Ravno i Glamočko Polje", Naselja i poreklo stanovništva 13 (1923)

Nakićenović, Savo: "Kninska Krajina", Beograd, Nikola Pašić, 2004.

Rađenović, Petar: "Unac", Naselja i poreklo stanovništva 20 (1948)

Rakita, Rade: "Janj", Banjaluka, Književna zadruga, 2003.

The post Poreklo prezimena, selo Bajramovci (Kupres) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Glušci (Metković)

$
0
0

Glušci su srpsko selo kod Metkovića u Dalmaciji, smešteno u dolini reke Neretve, na granici Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom. Glušci teritorijalno pripadaju Gradu Metkoviću.

Selo je dobilo ime po rodu Glušaca/Gluščevića iz Crne Gore. Kao jedan od posednika iz tog kraja  1694. godine, evidentiran je Pavle Gluščević. Pravoslavna crkva Svetih apostola Petra i Pavla, završena je i osvećena 1939. godine.

Od 120 žrtava sela Glušci u Drugom svetskom ratu (izvor: Muzej žrtava genocida u Beogradu), njih 111 je ubijeno u logoru Jasenovac-Stara Gradiška.

 

Srpska prezimena

 

ARNAUT (19) – (prisutni u 18. veku)

BOJBAŠA (51) – (prisutni u 18. veku), Sveti Georgije

VUKOVIĆ (28) – (prisutni u 18. veku)

LIKIĆ (5) – Sveti Georgije

PUCAR (19) – (prisutni u 18. veku)

STANIĆ (7) – (prisutni u 18. veku)

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, selo Glušci (Metković) appeared first on Poreklo.

Metković i okolna sela


Poreklo prezimena, selo Koprivna (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Koprivna, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Pravoslavni:

-Đurići (3) kuće, Savindan, doseljeni 1860. godine, ne zna se odakle.

-Milikići (9), Nikoljdan, doseljeni 1865. godine, ne zna se odakle.

-Slovići (7), Jovanjdan, doseljeni 1870. godine, ne zna se odakle.

Ukupno 19 porodica.

Muslimani:

-Dautovići (3) su doseljeni iz mesta Gubavač, ne zna kada.

-Sejdovići (5) su doseljeni iz mesta Gubavač, ne zna se kada.

Ukupno  8 porodica.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Koprivna (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Kruševo (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Kruševo, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Muslimani:

-Bambur (1 kuća) su doseljeni iz Maoča, ne zna se kada.

-Vesnići (5) su doseljeni 1912. godine iz Maoča.

-Đozgići (1) su doseljeni 1925. godine iz Maoča.

-Kaljići (1) su doseljeni 1920. godine iz Lijeska Kaljića-

-Memići (2) ne znaju vreme doseljavanja niti odakle su doseljeni.

-Preljevići (1) su doseljeni z Kolašina, ne zna se kada.

-Rovčani (19) su doseljeni 1776. godine iz Rovca.

Ukupno 30 porodica.

Pravoslavnih porodica nema.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Kruševo (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Milakovići (Prijepolje)

$
0
0

Poreklo stanovništva sela Milakovići, opština Prijepolje – Zlatiborski okrug. Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“ – izdanje Beograd 1968. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Pravoslavni:

-Vukovići (1 kuća), Lučindan, doseljeni 1870. godine iz Vraneša.

-Đalovići (1), Jagatijevdan, su doseljeni iz Korita, ne kaže se kada.

-Jarčevići (11), Nikodan, doseljeni 1900. godine iz Sjenice.

-Kojovići (1), Cveti, ne zna se kada niti odakle su doseljeni.

-Lazovići (10), Aranđelovdan, doseljeni 1859. godine iz Trijebine.

-Milinkovići (2), Trifundan (piše Tripunjdan), doseljeni 1895. godine iz Točilova.

-Milkovići (7), Savindan, doseljeni 1904. godine iz Koprivne.

-Radivojevići (9), Nikoljdan, doseljeni 1859. godine iz Točilova.

-Slovići (5), Nikoljdan, doseljeni 1859. godine iz Koprivne.

-Filipovići (2), Nikoljdan, doseljeni 1859. godine iz Ramovića.

-Cmiljanići (1), Tripunjdan, doseljeni 1931. godine iz Tutića.

Ukupno 50 porodica.

Muslimanskih porodica nema.

IZVOR:  Prema knjizi dr Petra Vlahovića  „Brodarevo i njegova okolina“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

The post Poreklo prezimena, selo Milakovići (Prijepolje) appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, grad Opuzen

$
0
0

Opuzen je grad u Dalmaciji, na reci Neretvi, u blizini Metkovića. Nastao je na mestu mletačke tvrđave Forte Opus, podignute 1684. godine (12 kilometara uzvodno od ušća Neretve).

Pravoslavna crkva Uspenja presvete Bogorodice podignuta je 1739. godine, u delu Opuzena zvanom Trnovo. Bila je sedište neretvanske parohije do polovine 19. veka, kada je podignuta crkva u Metkoviću. U centru Opuzena je rimokatolička crkva Svetog Stjepana, zaštitnika grada.

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska prezimena

 

REŠETINA (12) – prisutni u 18. veku

  • Prezime Rešetina je jedinstveno za Opuzen, odnosno njegov deo zvani Podgradina (ranije posebno naselje). Rešetine su u prošlosti bili pravoslavci parohije Neretva, a 1811. godine postojala su tri domaćinstva – Todora Rešetine pok. Jovana (rođ. 1737), Luke Rešetine pok. Miška (rođ. 1783) i Stefanije Rešetine (rođ. 1763), udove pok. Sime. U rimokatoličku veru je prešao Luka Rešetina (rođ. 1836) pok. Špire (unuk Luke pok. Miška).

Hrvatska prezimena

 

AJDUK (29) – (prisutni u 18. veku)                                        

VUKOSAV (15) – (prisutni u 18. veku)

DROPULIĆ (46) – (prisutni u 18. veku)

DUJMOVIĆ (80)(prisutni u 18. veku)                                          

ZONJIĆ (54) – (prisutni u 18. veku)

JURAČIĆ (35) – (prisutni u 18. veku)

KAPOVIĆ (29) – (prisutni u 18. veku)

MATAGA (5) – (prisutni u 18. veku)

POPIĆ (42) – (prisutni u 18. veku)

POPOVIĆ (44) – (prisutni u 18. veku)

FILIPOVIĆ (19) – (prisutni u 18. veku)

  • Od ovih Filipovića je bio čuveni narodni heroj Stjepan-Stevo Filipović, streljan u Valjevu 1942. godine.

ŠIMOVIĆ (28) – (prisutni u 18. veku)

 

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, grad Opuzen appeared first on Poreklo.

Poreklo prezimena, selo Podgradina (Slivno)

$
0
0

Podgradina je naselje spojeno s gradom Opuzenom u Dalmaciji, a pripada opštini Slivno. Nastalo je na levoj obali Neretve, ispod brda Gradina.

 

Prezimena 1948. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom

 

Srpska/Hrvatska prezimena

 

REŠETINA (12) – prisutni u 18. veku

  • Prezime Rešetina je jedinstveno za Opuzen, odnosno njegov deo zvani Podgradina (ranije posebno naselje). Rešetine su u prošlosti bili pravoslavci parohije Neretva, a 1811. godine postojala su tri domaćinstva – Todora Rešetine pok. Jovana (rođ. 1737), Luke Rešetine pok. Miška (rođ. 1783) i Stefanije Rešetine (rođ. 1763), udove pok. Sime. U rimokatoličku veru je prešao Luka Rešetina (rođ. 1836) pok. Špire (unuk Luke pok. Miška).

 

Hrvatska prezimena

 

DROPULIĆ (6) – (prisutni u 18. veku)

ZONJIĆ (16) – (prisutni u 18. veku)

JURAČIĆ (19) – (prisutni u 18. veku)

KLJUČE (52) – (prisutni u 18. veku)

MUŠAN (24) – (prisutni u 18. veku)

POPOVIĆ (75) – (prisutni u 18. veku)

TUTAVAC (89) – (prisutni u 18. veku)

ŠEŠELJ (62) – (prisutni u 18. veku)

 

Priredio: Saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić

The post Poreklo prezimena, selo Podgradina (Slivno) appeared first on Poreklo.

Viewing all 2195 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>